Zlatko Kopljar: K13

U prizemlju Muzeja suvremene umjetnosti, u prostoru nazvanom No galerija, u četvrtak, 21. siječnja 2010. godine, otvara se izložba Zlatka Kopljara pod nazivom "K13".

Zlatko Kopljar u protekla dva desetljeća svojim tijelom povezuje likovnu umjetnost i performans, a taj oblik djelovanja, još od sredine devedesetih godina naziva konstrukcija (K). K 13 posljednji je u nizu konstrukcija, koji je produkcijski ostvario uz pomoć Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i Minoriten galerije u Grazu, a prvi puta izložio u Minoriten galeriji u Grazu u okviru Štajerskih jeseni 2009., a sada će ga predstaviti u novoj zgradi Muzeja u prostoru No galerije.

U ovom je slučaju riječ o umjetničkom, istraživačkom postupku inspiriranom arhitektonskom i simboličkom dimenzijom zgrade TEŽ-a (Tvornica električnih žarulja), kao subjektivno njemu važnog objekta, ali i objektivno vrijedne i jedinstvene arhitekture koja u slici grada Zagreba ima posebno mjesto. Zgrada TEŽ-a jedinstveni je industrijski pogon arhitekta Lavoslava Horvata građen pedesetih godina prošlog stoljeća. Kopljar je u zgradi koja još, ali ne zadugo, služi za testiranje žarulja i koju stanovnici grada i prolaznici pamte kao najveću ‘svjetleću skulpturu’, prepoznao svoj umjetnički motiv već u radu K12 iz 2007. godine. K13 nastavak je umjetnikova bavljenja temom svjetla. ‘Svjetlost je, kao što je to dojmljivo rekao i filozof Hans Blumenberg, apsolutna metafora, nerastvoriva u svijetu pojmova, ali ju se može doživjeti estetskim iskustvom. U tom je smislu svjetlost metafora istine’ (Johannes Rauchenberger, iz teksta kataloga).

Izložbu prati knjiga "K12/K13 Light Tower" s tekstovima Miška Šuvakovića, Sandre Križić Roban i Johannesa Rauchenbergera.

Tijekom trajanja izložbe bit će organiziran okrugli stol čiji će sudionici (arhitekti, urbanisti, konzervatori, povjesničari umjetnosti i drugi) otvoriti dijalog o arhitektonskom objektu, zgradi TEŽ-a (Tvornica električnih žarulja) i svim njenim potencijalnim funkcijama u svrhu javnog osvještavanja, propitivanja i redefiniranja tog vrijednoga gradskog prostora. Kopljarov doživljaj zgrade kao svojevrsnog gradskog svjetionika, kao i njegova namjera da ovim projektom pokrene javnost kako bi se zgrada sačuvala i ‘vratila’ gradu u svojoj arhitektonsko-skulpturalnoj dimenziji, poticaj je takvoj raspravi.

Kustos: Tihomir Milovac
Asistentica: Tihana Puc

Akademija-Art.net