kako bi potvrdili svoju tezu da je Mona Lisa zapravo skriveni, feminizirani umjetnikov autoportret
Zbog zagonetna osmijeha Mona Lise, posmrtni ostaci Leonarda da Vincija bit će ekshumirani gotovo pet stotina godina nakon njegove smrti. Skupina talijanskih znanstvenika i povjesničara umjetnosti, koji su okupljeni u Nacionalnom komitetu za kulturnu baštinu Italije, nada se da će na temelju Da Vincijeve lubanje vjerno rekonstruirati slikarovo lice kako bi potvrdili svoju tezu da je Mona Lisa zapravo skriveni, feminizirani umjetnikov autoportret.
– Ako nađemo Da Vincijeve ostatke, zasigurno ćemo dokazati da je riječ o autoportretu. Leonardo da Vinci bio je prikriveni homoseksualac, ali i ljubitelj intrige. Upravo se zato naslikao u tijelu žene – kaže Giorgio Gruppioni, antrolopog uključen u projekt grupe znanstvenika.
Mona Lisa kao meta
Mona Lisa i njezin autor Leonardo da Vinci već su stotinama godina najzagonetniji likovi svjetske povijesti umjetnosti. Povjesničari i likovni kritičari već dugo se spore o tome što se doista krije iza najpoznatijeg portreta u povijesti. Teza da lik žene zagonetna izrazom lica predstavlja Lisu Giocondo često je osporavana, a povjesničari umjetnosti tvrdili su redom da Mona Lisa zapravo predstavlja Da Vincijevu majku, Izabelu od Aragona, Caterinu Sforzu te desetak drugih žena.
Kontroverze vezane za znamenito ulje izloženo u pariškom Louvreu stvorile su od Da Vincijeva remek-djela privlačnu metu za lopove i napadače. Slika je 1911. ukradena iz muzeja, a nađena je dvije godine poslije u Italiji. Na Mona Lisu su posjetitelji muzeja bacali kiselinu, kamenje, prskali je bojom u spreju i pokušavali je uništiti gađajući je suvenirima, no La Gioconda, kako tu slavnu sliku još nazivaju, svaki je put izbjegla uništenje. Danas je u Louvreu izložena pod debelim slojem neprobojnog stakla, a posljednji napad zbio se u kolovozu prošle godine kada je jedna Ruskinja na sliku bacila kip od terakote.
Život obavijen misterijem
Koliko god kontroverzna Mona Lisa bila, sam Leonadro da Vinci još je veća zagonetka svjetske povijesti. Život slavnog slikara, matematičara i izumitelja obavijen je velom tajne. I sam je Leonardo da Vinci svojim neobičnim životnim stilom hranio glasine koje su o njemu još za života kolale. Da Vinci je neke tekstove pisao naopačke te ih je bilo moguće čitati samo uz pomoć ogledala, a prema nekim izvorima, bio je i Veliki meštar slobodnih zidara.
Leonardo je i središnji lik mnogih zanimljivih djela svjetske književnosti, među kojima je i "Da Vincijev kod" Dana Browna, knjiga koja je prije nekoliko godina rušila sve rekorde čitanosti na svjetskoj književnoj sceni.
Najava talijanskih znanstvenika da će ekshumirati posmrtne ostatke znamenitog umjetnika uzbudila je svjetsku javnost. Većina galerista smatra da ne treba oskvrnuti Da Vincijev grob kako bi se dokazale teze o nastanku Mona Lise, pogotovo ne zato što grob u francuskom dvorcu Amboise nije sa sigurnošću označen kao posljednje umjetnikovo počivalište. – Leonardo je pokopan u maloj crkvici koja je spaljena za Francuske revolucije. Posmrtni ostaci nađeni na zgarištu preneseni su u dvorac, ali nitko sa sigurnošću ne zna je li doista riječ o Da Vinciju. Pokojnike ne treba dirati – kaže Nicholas Turner, bivši kustos muzeja Getty.
Bernard Karakaš
Vecernji.hr
Vecernji.hr
Akademija-Art.net
