Zaustavljeni pokret

Retrospektivna izložba povodom 50.godišnjice autorova članstva u Fotoklubu Zagreb otvorena je do 12. svibnja 2008. godine, a može se pogledati radnim danom od 9 do 16, a utorkom od 19 do 21 sat.

Đuro Slako:

ZAUSTAVLJENI POKRET

Retrospektivna izložba fotografija
povodom 50. godišnjice članstva u Fotoklubu Zagreb

Galerija Fotokluba Zagreb od 29. travnja do 12. svibnja 2008.

Već više od pet desetljeća prisutan je Đuro Slako u ukupnim događajima vezanim uz našu fotografiju. Kroz to vrijeme dao je svoj veliki doprinos njenu razvoju, sudjelujući svojim djelima na mnogim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, što samo potvrđuje kako su njegovi napori među ljubiteljima fotografije našli na posvemašnje razumjevanje. Neumorni stvaratelj kojega radovi otkrivaju i predstavljaju kao fotografa posebnog senzibiliteta i talenta, istraživača novih mogućnosti sagledavanja svijeta i zbivanja kroz objektiv kamere.

Nije na odmet prisjetiti se na riječi profesora J. Baldanija koji je napisao:

‘’ Studioznost teme, životna dokumentarnost i smjelost eksperimenta, karakteristike su koje dolaze do izražaja na svakom od izloženih radova. Raspon motiva je također širok i obuhvaća studije portreta, aktove, žanr scene i estetske oblike živih pokreta, kao i druge teme u kojima osim sadržaja želi prikazati dinamičnost atmosfere, snagu opservacije i smisaono značenje. Tipično je za Slaka da nije usiljeni novator kojemu scena nameće puteve tumačenja. On se nikada ne upušta u deskripciju da bi gledaocu razjasnio svoju namjeru. Njegova je metoda da odabire bitno, da sliku svede na osnovne komponente vizualnog doživljaja i da vlastitu ekspresiju prezentira u specifičnom ruhu aspekata. ‘’

Teško bi se bolje i točnije moglo opisati djelo Đure Slaka, posebice te 1966. godine kada je ovaj tekst napisan u povodu izložbe ‘’ Dokumenti i eksperimenti ‘’, održane u salonu Fotokluba Zagreb. Od tada pa sve do danas doživio je njegov opus mnoge nadogradnje, ali rukopis ovog autora ostao je nepromijenjen. Principi slikarstva često su temeljno polazište mnogim fotografima, no oni u slučaju Slaka nisu neposredno utjecali na njegove fotografije. Mada se to ponekad može pričiniti, na njegovim fotografijama nema temeljnih komponenata slikarske vizije. Okom promatrača, koji pogledom ponire u bit prizora pred sobom, najviše je zainteresiran da vizualnu činjenicu uoči točno i da ju na svome filmu znalački zabilježi. Njegov glavni interes pogađa jasno omeđen predmet, a taj opet nije određen samo vidljivim, nego i misaonim dimenzijama.

Prezentacijom radova na ovoj izložbi nije bio opterećen određenim kronološkim slijedom, već je naprosto složio svoje fotografije u određene grupe unutar kojih postoji čvrsta logika i mogućnost lakšeg razumijevanja. U jednoj od njih otkrit ćemo i više nego izraženu dinamičnost ljudskog tijela u pokretu, ali i autora kao izuzetno objektivnog promatrača, koji nije samo puki selektor svakodnevnih događaja. Ove fotografije odišu prirodnošću, jednostavnošću i ležernošću; mogućoj statičkoj podjeli kadra suprotstavljeni su razgibani likovi u igri.

Njegovi portreti zapravo su posebno obrađeni fotosi u kojima dominira psihološki trenutak, a kojim nam autor priča o karakteru i psihičkom stanju svojih likova. Puni su atmosfere kojom nam, na najbolji mogući način, dočarava mjesta na kojima su snimljeni i likove koje obrađuje – iskričaste i zamučene bjeline suprostavljene su tamnom, da bi nas već na nekoj drugoj odveo, poput pjesnika, u jedan novi, lirski, prozračni i nježni svijet. Djelovanja Đure Slaka kao fotografa uistinu se u cijelosti odvijalo u posebnim okolnostima. Njegova profesionalna vezanost uz rad na Televiziji Zagreb i mnogim televizijskim ekipama usadila mu je i određene poglede na samu funkciju slike. Pored radnog ugođaja, u tim slikama ponekad dominira prirodnost situacije, kao i u mnogima dramatičnost i uzbuđenje, oslikavajući rad na Televiziji onakvim kakve su i njegove slike na tu temu.

Većina fotografija na ovoj izložbi mogima su od nas poznate, ali ih i opet primamo kao novi doživljaj, kao nešto što je lijepo vidjeti ponovo. Sve nam one govore kako je Slako prošao divljenja vrijedan put istraživača. U svom je opusu zahvatio poeziju, raspoloženje i psihološki izraz i sve to uvjerljivo likovno spojio i prenio, manifestirajući ljudska nastojanja, proširujući ih u zbivanju, u svojoj sveukupnoj ljepoti.

Zdenko Kuzmić

B I O G R A F I J A

Đuro Slako rođen je 1929. godine u Zagrebu. Osnovno obrazovanje i Grafičku školu ( foto-odjel ) završio je u Zagrebu 1950. godine. Majstorski ispit iz fotografije položio je 1958. godine. Njegov sadržajni profesionalni put započinje 1956. godine kada se zapošljava kao fotoreporter na Televiziji Zagreb, koja baš u to vrijeme započinje radom. Ujedno postaje članom Društva novinara Hrvatske, razvijajući se do vrhunskog kroničara vremena, obogaćujući foto-prilozima brojne emisije na TV. Od 1958. godine kad se upisuje u Fotoklub Zagreb, posvećuje posebnu pozornost umjetničkoj fotografiji. Na temelju toga postaje, i dalje radeći na TV, članom Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske (ULUPUH) 1963. godine.

Razvijajući sve više osobni stil umjetničke fotografije, koja je oduvijek bila njegova istinska preokupacija, Slako s Televizije odlazi u poduzeće FOTOTEHNIKA, koja se kasnije spojila s poduzećem VELEBIT (GRAFOTISAK), gdje radi do umirovljenja. Raspon motiva njegovih fotografija je vrlo širok, obuhvačajući studije portreta, žanr-scene, balet, šport, arihtekturu.

Posljednjih godina aktivnoga rada snima za ilustracije kalendara, monografija, kataloga, a vrstan je i u reklamnoj fotografiji. Nalazeći najpogodniji vizualni izričaj, Slako se služi detaljem, tražeći cjelinu; odlučuje se za posebni kut snimanja; otvara prostor mašti i s izraženim osjećajem za mjeru poigrava se međutonovima, dajući svojim umjetničkim fotografijama osebujni pečat.

Đuro Slako sudjelovao je na mnogim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a održao je i nekoliko samostalnih izložbi fotografija. Posebno je zapažena njegova retrospektivna izložba održana 1967. godine u Muzeju grada Zagreba. Za svoj rad dobitnk je brojnih priznanja, domaćih i međunarodnih nagrada (više od 40 nagrada). Nositelj je visokih odlikovanja i priznanja NARODNE TEHNIKE, odnosno strukovnih organizacija. Odlaskom u mirovinu nastavlja radom, tražeći nove vizure Zagreba i nove rakurse već viđenoga, sve iz ljubavi prema fotografiji i rodnome gradu.

Ante Gavranović

Fotografija je za mene

fantastična igračka.

Ne samo što je prisutna

u svim zbivanjima,

već i zbližava ljude.
***

S a m o s t a l n e   i z l o ž b e

1960. ZAGREB, izložbeni salon FKZ

1964. MILANO, sajam »Milano 64«

1966. ZAGREB, Radničko sveučilište, povodom 10. godišnjice TV Zagreb

1966. ZAGREB, izložbeni salon FKZ, povodom 10. godišnjice TV Zagreb

1976. ZAGREB, Muzej grada Zagreba, povodom 20. godišnjice rada na TVZ

1976. ZAGREB, Tehnički muzej, povodom 20. godišnjice Televizijske tehnike

1977. ZAGREB, Zagrebački Velesajam, izložbeni prostor Fotoritam

1989. ZAGREB, Salon Gradec, povodom dodjele nagrade »Tošo Dabac«

1998. ZAGREB, Muzej Mimara, »Naš Zagreb«, povodom Dana Grada Zagreba

2000. ZAGREB, Galerija Spot FKZ

2000. ZAGREB, »Novi Zagreb«, Knjižnica Novi Zagreb

S k u p n e   i z l o ž b e

1958. ZAGREB, klupska izložba

1959. ZAGREB, IX. savezna izložba

1960. ZAGREB, X. savezna izložba

1962. SARAJEVO, XII. savezna izložba

1961. ZAGREB, III. međuklupska izložba Foto-Kemika

1962. KARLOVAC, izložba »Banija, Lika i Kordun«

1962. ZAGREB, međuklupska izložba

1962. SPLIT, XII. republička izložba

1963. ZAGREB, klupska izložba

1963. ZADAR, međunarodni biennale »Čovjek i more«

1963. VINKOVCI, XII. republička izložba

1963. SOMBOR, međuklupska izložba

1963. SKOPLJE, XIII. republička izložba

1964. BUENOS AIRES, XX. salon

1964. OSIJEK, XIV. republička izložba

1964. BUGOJNO, V. Salon fotografija

1964. ZAGREB, Društvo arhitekata, »Eksperimentalna izložba«

1964. ZAGREB, međuklupska izložba

1964. ESLINGEN, »Europafoto 64«, klupska kolekcija

1964. MOSTAR, VII. međuklupska izložba

1964. BEOGRAD, izložba »20. oktobar«

1964. SARAJEVO, izložba »6. april«

1964. CELJE, XI. međunarodna izložba

1964. TRAVNIK, međuklupska izložba

1964. KRŠKO, međuklupska izložba

1965. DUBROVNIK, XV. republička izloba

1965. ZAGREB, međuklupska izložba

1965. ASHRAM, izložba »11 Pondicherry«

1965. BELO HORIZONTE, izložba

1965. BELGIJA, »Belgija Inter-foto« festival

1965. ZAGREB, III. izložba jugoslavenske sportske fotografije

1965. ZAGREB, izložba »Zagreb i Zagrepčani«

1965. HAMBURG, svjetska izložba »Što je čovjek«

1965. BEOGRAD, izložba »20. oktobar«

1965. SENTA, međuklupska izložba

1965. SIDNEY, »International Salon«

1965. SARAJEVO, IV. međunarodna izložba

1965. CREMONA, »I. salon fotografije«

1965. ZADAR, međunarodni biennale »Čovjek i more«

1965. HONG KONG, »International Salon«

1965. LJUBLJANA, »I. kup jugoslavenske fotografije«

1966. ALICANTE, XII. »Salon Internacional«

1966. ZAGREB, XVI. Republička izložba

1966. ZAGREB, 66. izložba

1966. JULIE, međunarodna izložba

1966. BORDEAUX, međunarodna izložba

1966. SPLIT, XV. savezna izložba

1966. BEOGRAD, izložba »20. oktobar«

1966. PRELOOUČ, međunarodna izložba

1967. SARAJEVO, »II. kup jugoslavenske fotografije«

1967. BOROVO, XVII. republička izložba

1967. BERLIN, DDR, međunarodna izložba

1968. SISAK, Izložba »Čelik i nafta«

1968. SKOPLJE, X. republička izložba

1968. TRŽIČ, međuklupska izložba

1968. BANOVIĆI, međuklupska izložba

1968. ŠPANJOLSKA, međunarodna izložba

1968. NOVI BEOGRAD, međuklupska izložba

1969. BEOGRAD, međuklupska izložba

1969. ZAGREB, 69. izložba

1969. RIJEKA, Salon fotografija

1969. PRIŠTINA, međuklupska izložba

1969. OSIJEK, III. izložba Jugoslavenske fotografije

1969. DRESDEN, Pentacon-Orwo, međunarodni natječaj

1971. BERLIN, Solidaritat, međunarodna izložba

1971. BUENOS AIRES, međunarodna izložba

1971. ZAGREB, 71. izložba

1972. ZAGREB, Salon, međunarodna izložba

1973. NOVI SAD, Zlatno oko

1974. SISAK, izložba »Čelik i nafta«

1975. ZAGREB, Muzej grada Zagreba, izložba »Kamerom fotoreportera«

1986. ZAGREB, Tehnički Muzej, izložba povodom 60 godina Radija i 30 godina Televizije Zagreb

1989. ZAGREB, Gradec, izložba povodom dodjele nagrade »Tošo Dabac«

1992. ZAGREB, Starogradska vijećnica, Hrvatska fotografija 1950-1992

2006.    ZAGREB, 31. Zagreb salon, međunarodna izložba

2006.    BELI MANASTIR, 2. Salon fotografije minijature

N a g r a d e   n a   i z l o ž b a m a

1958. PRVA i TREĆA nagrada, Zagreb, FKZ

1962. DIPLOMA, Split, republička izložba

1962. TREĆA nagrada, Karlovac, »Banija, Lika i Kordun«

1963. TREĆA nagrada, Zadar, međunarodni biennale »Čovjek i more«

1963. DIPLOMA, Vinkovci, republička izložba

1964. DRUGA nagrada, Zagreb, FKZ

1964. ŠESTO mjesto u Europi, Eslingen, klupska kolekcija

1964. DIPLOMA, Mostar, međuklupska izložba

1964. TREĆA nagrada, Zagreb, XIV. savezna izložba

1964. TREĆA nagrada, Sarajevo, »6. april«

1965. DRUGA nagrada, Dubrovnik, kolekcija, XV. republička izložba

1965. PRVA nagrada publike (1000 njemačkih maraka), Hamburg, svjetska izložba »Što je čovjek«

1965. PRVA nagrada, Zagreb, FKZ

1965. DIPLOMA, Belo Horizonte, međunarodna izložba

1965. DIPLOMA, Belgija, Inter-foto festival

1965. PRVA i TREĆA nagrada, Zagreb, jugoslavenska sportska fotografija

1965. PRVA nagrada, Zagreb, FKZ, »Zagreb i Zagrepčani«

1966. DRUGA nagrada, Zagreb,XVI. republička izložba

1966. DRUGA nagrada, Zagreb, kolekcija, XVI. republička izložba

1966. PRVA nagrada, Zagreb, kolekcija, »Zagreb 66«

1966. DRUGA nagrada, Zagreb, »Zagreb 66«

1966. PRVA nagrada Turističkog saveza, Zagreb, »Zagreb 66«

1966. PRVA nagrada, Feranija, natječaj »Uspomene s godišnjeg odmora«

1966. DIPLOMA, Julie, međunarodna izložba

1966. PRVA nagrada, Split, XV. savezna izložba

1967. TREĆA nagrada, Borovo, XVII. republička izložba

1967. DRUGA nagrada, Sarajevo, klupska kolekcija Jugoslavenske fotografije

1967. Ehrenplatte, Berlin, međunarodna izložba

1968. DIPLOMA, Sisak, »Čelik i nafta«

1968. DIPLOMA, Skopje, X. republička izložba

1968. DRUGA nagrada, Novi Beograd, međuklupska izložba

1969. DRUGA nagrada, Zagreb, »Zagreb 66«

1969. PRVA nagrada, Rijeka, Salon fotografija

1969. DIPLOMA, Priština, međuklupska izložba

1969. DIPLOMA, Dresden, međunarodna izložba

1971. DRUGA nagrada, Berlin, međunarodna izložba

1975. DRUGA nagrada, Zagreb, izložba »Kamerom fotoreportera«

1988. Priznanje, Zagreb, deset zapaženih zidnih kalendara u Jugoslaviji, Badel 1988.

P r i g o d n e   n a g r a d e

1964. Nagrada Vijeća Narodne Tehnike brončana plaketa »Borisa Kidrića«

1966. Spomen plaketa povodom godišnjice RTZ

1966. Orden rada sa srebrnim vijencem za pionirski rad na TV Zagreb

1966. Nagrada Narodne Tehnike povodom 20. godišnjice

1967. Spomen plaketa FKZ povodom 75. godišnjice

1968. Zlatna značka povodom 10. godišnjice članstva u FKZ

1970. Spomen medalja povodom 20. godišnjice oslobođenja grada Zagreba

1975. Spomen medalja povodom 25. godišnjice ULUPUH-a

1976. Spomen plaketa povodom 20. godišnjice Televizije Zagreb

1989. Nagrada »Tošo Dabac« FKZ

1992. Odličje FKZ povodom 100. obljetnice FKZ za doprinos razvitku hrvatske fotografije

2006. Nagrada povodom 20. godišnjice HTV

2007. Odličje povodom 155. godišnjice Fotokluba Zagreb

B i b l i o g r a f i j a

Izložba u Salonu Društva arhitekata FK Zagreb pod naslovom Eksperimentalna fotografija

Četrnaest autora predstavilo se strogim izborom radova demonstrirajući različita prilaženja unutar određenih gledanja na fotografiju. Polazeći od realnih predmeta kao objekta svoje vizije oni interpretiraju doživljaje koristeći sva raspoloživa tehnička sredstva. Članovi grupe J. Četković, Z. Dumančić, I. Hečimović, B. Jernić, Z. Jovanović, Mž Jurišić, M. Koman, A. Orlić, M. Pavić, A. Roca, Đ. Slako, V. Solariček, J. Vranić, N. Vranić pokazali su svojim eksperimentima u istraživanju oblika fotografije široki raspon pojedinačnih kvaliteta i visoku vrijednost naše umjetničke fotografije uopće. Stoga bi ova izložba mogla poslužiti kao povod za diskusiju o vrednovanju fotografije kao ravnopravne grane likovne umjetnosti.

J. Baldani, Jutarnja kronika, 7. ožujka 1964.

Izvan konvencionalnosti

Ovo je prva grupna izložba autora čija bi se zajednička polazna točka mogla formulirati na ovaj način: kreirati u duhu novih načela i oduprijeti se sredstvima konvencionalnim stavovima. Njihovi rezultati, jasno, nisu uvijek podjednako kvalitetni i neka ostvarenja zaosaju iza onih načela koja su ih inspirirala. U tim nastajanjima izlagači su bili dosljedni i svaki od njih pridonio je prema svom talentu i temperamentu svoj vlastiti udio u toj novoj viziji.

J. Depolo, Narodni list, 1964.

Izložba koja je i upozorenje

U sali Radničkog sveučillišta otvorena je izložba posvećena 10. godišnjici televizije i 40. godišnjici Radio Zagreba. Lijepo je i korisno da su i na ovaj način njeni orgnizatori doprinjeli proslavi ovih značajnih datuma u kulturno-umjetničkom životu zemlje.

B. Đorđević, Večernji list, 12. svibnja 1966.

Snima snimanje

Slako svoj rad nije ograničio samo na Televiziju za koju je do sada napravio više od 20 hiljada snimaka. Slako svoje iskustvo prenosi i na druge. Predsjednik je F.K. Zagreb. Svoje radove izlagao je na domaćim i međunarodnim izložbama gdje je do sada dobio preko 25 nagrada. Slako je bio ugodno iznenađen kada je od ßSternaÇ iz Hamburga dobio 1000 maraka.

Z. Krašlak, Politika Ekspres, 8. kolovoza 1966.

U izložbenim prostorijama Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu otvara se večeras u suradnji sa časopisom Stern iz Hamburga Svjetska izložba umjetičke fotografije. Ta izložba, kojoj je tema Što je čovjek obišla je do sada više europskih centara, a u Zagreb prenešena je iz Beograda. 264 autora iz 30 zemalja izložila su 555 umjetničkih fotografija. Zastupljeni su i predstvnici umjetničke fotografije iz naše zemlje, i to: Dabac, Slako, Gal, Kazić i Peternek. Kao što je poznato Đuro Slako dobio je od časopisa Stern za njegovo ostvarenje iznos od hiljadu maraka.

J. Baldani, Radio Zagreb, II. program, 4. veljače 1966.

Dokumenti i Eksperimenti, samostalna izložba fotografije

Đure Slaka u izložbenom salonu FK Zagreb

Ime majstora fotografije Đure Slaka nije nepoznato našoj javnosti. Njegova ostvrenja privlačila su pažnju gledalaca na mnogim izložbama u zemlji i inozemstvu, a neka od njih osvojila su i vrijedne domaće i međunarodne nagrade. Zagrepčani su nedavno imali prilike vidjeti izbor najkvalitetnijih radova tog autora na samostalnoj izložbi koju je priredio u izložbenom salonu FK Zagreb od 8. do 23. IV. 1966. godine. Studioznost teme, životna dokumentiranost i smjelost eksperimenata – karakteristike su koje dolaze do izražaja na svakom od izloženih radova.

Raspon radova je također širok i obuhvaća studije portreta, aktove, žanr scene i estetske oblike živih pokreta kao i druge teme u kojima osim sadržaja želi prikazati dinamičnost atmosfere, snagu opservacije i smisao značenja. Tipično je za Slaka da nije narator kojemu scena nameće putove tumačenja. On se nikada ne upušta u deskripciju da bi gledaocu razjasnio svoju namjeru. Njegova je metoda da odabere bitno, da sliku svede na osnovne komponente vizualnog doživljaja i da vlastitu ekspresiju prezentira u specifičnom ruhu novih espekata.

Kod portreta Đuro Slako je prvenstveno psiholog. Uz oznake tipologije on traži psihološke kvalitete, odraze što ih isijava neko lice i ugođaje fizionomije što mu pruža igra detalja muskulatura i epiderme. Značajno da on ne bilježi total lica koji je vjerno prenio na fotografiju sličnog sa modelom. Njemu je važnije izuzetna poza koje će uz fizički podatak razotkriti i psihološku kvalitetu, kao što je to izvrsno uspjelo na portretu Prijatelji i Dunja. Sličan pstupak primjenjuje prilikom izvođenja akta. Koprenastim rasterom tijelo je lišeno nametljivog Erotizma da bi snagu svog dojma obogatio senzibilnošću lijepote. Često ponavljana tema na Slakovim fotosima su scene iz svakodnevnog života koje objektiv hvata u njihovoj izvornosti. I bašta svježina otkrivanja lišena svake namještene poze pruža ne samo kvalitet dokumentarnosti, već otkriva profinjeni smisao autora za pronalaženje određenih situacija koje nakon što su fiksirane na snimku postaju od svakodnevnih sitnica tumače stvarnosti.

Pročelje zgrade s ljudima na balkonima, ulazak roditelja s djetetom u more, nestašna igra u parku, razgovor režisera s pjevačima, čovjek zatečen pri bjegu sve su na oko isječci iz života kojima rijetko da itko poklanja više pažnje od trenutnog uočavanja. Ali baš od tog trenutka kada je čovjek u punom zamahu svoje uobičajene radnje, Slako je načinio simbol u kojem prepoznajemo svoju neusiljenost i istinu. Zanimljiva je grupa športa i fiskulturnog života na kojima kamera pokušava zabilježiti ne samo objekt već i njegov napor za brzinu kod biciklističke utrke, i snagom što osobito dolazi do izražaja na izvanrednoj kompoziciji boks meča na kojoj pokrenuta tijela boraca lebde nad markantnim i napetim ali ukočenim licem suca.

Posebno poglavlje izložbe predstavljaju eksperimentalni fotosi na kojima autor u izvjesnoj mjeri mijenja sliku što je hvata objektiv njegova aparata. Ta mehanička intervencija bilo da se provodi na negativu prilikom samog snimanja, bilo u laboratoriju za vrijeme razvijanja otvara nove izražajne mogućnosti kako oblikovanja tako i u domeni sadržajne interpretacije. Maske glumca izrađene tim postupkom dobivaju višestruka značenja, a njihova kvaliteta nadopunjena je elementima grafičkog medija. Ili opet umnožavanje pokreta balerina u raznim zonalitetima predstavlja novu dinamičku snagu snimka otvorenu prema istraživanjima odnosa silhuete i plohe. Komponiranje kontura raznih veličina rastvara dimenziju dubine i oživljava ritmički sklad formi.

Kreativnost u oblikovanju na tim ostvarenjima produbljuje doživljavanje motiva u njegovoj suštini i pridonosi razvijanju gotovo slikarskih elemenata unutar fotografske tehnike. Jedan od najuspjelijih snimaka Đure Slaka rađen tom tehnikom je fotografija Pirueta na kojem su brzi pokreti izvedeni pred objektivom uspostavili kompoziciju punu senzibilnijih grafičkih akorda. Predstavljajući se izborom svojih najvrednijih radova Đuro Slako potvrđuje da do sada primljena priznanja nisu bila slučajni uspjesi. Sagledana u cjelini njegova zbirka ukazuje na izraziti talent i nemirni temperament upornog istraživača novih mogućnosti sagledavanja svijeta i zbivanja kroz objektiv kamere.

J. Baldani, Radio Zagreb, 10. travnja 1966.

Izložba fotografija na Korzu u Riječkom salonu

Ovih je dana otvorena izložba fotografija Rijeka 1969. Posebno su zapaženi radovi Đure Slaka iz FK Zagreb koji je ujedno i dobitnik prve nagrade za rad Umjetnik.

Jurković, Vjesnik, 26. studenoga 1969.

Televizija u fotografiji

Kad govorimo o Televiziji koja je upravo proslavila 20. godišnjicu rada vrijedno je spomenuti i jubilej jednog radnika – 20. godišnjica fotoreporterskog rada Đure Slaka na Televiziji Zagreb. Radeći i razvijajući se sa Televizijom objektiv Slaka zabilježio je niz prizora iz svakodnevnog života Televizije kojima je dao dimenziju izuzetnog događaja iako su fotografije vezane uglavnom za televizijske studije po tematici su vrlo raznovrsne. Fotografije Đure Slaka osim umjetničkih vrijednosti imaju vrijednost kao dokumentarni materijal koji će poslužiti u stvaranju povijesti Televizije Zagreb.

N. H., Večernji list, 25. srpnja 1976.

Đuro Slako: ZAUSTAVLJENI POKRET

            Organizator izložbe:                  Fotoklub Zagreb

            Za organizatora:                        Vinko Šebrek, predsjednik

            Voditelj Galerije Fotokluba Zagreb: Zdenko Kuzmić

            Postav izložbe:                          Snježana Požar

            Izrada fotografija (ploter):          Digitalni foto studio Foto Koka

            Digitalna obrada fotografija:      Tanja Tevih

            Nakladnik kataloga:                    Fotoklub Zagreb

            Za nakladnika:                           Vinko Šebrek

            Predgovor:                                Zdenko Kuzmić

            Biografija autora:                       Ante Gavranović

            Likovna oprema:                        Zlatko Rebernjak, Đuro Slako

            Oblikovanje pozivnice i plakata: Zlatko Rebernjak

            Prijelom i priprema za tisak:       Grafički studio Forma ultima

            Tisak:                                        Tiskara Graphic Art, Zagreb

            Naklada:                                    300 primjeraka

Autor se srdačno zahvaljuje sponzorima

FOTOKLUB ZAGREB

Ilica 29/III.,

10000 Zagreb

telefon i fax: (01) 4833-359

fkz@fotoklub zagreb

http://www.fotoklubzagreb.hr/