Damir Benčević, dogradonačelnik grada Zaprešića; Josip Držaić, ravnatelj ustanove URIHO pod kojom je galerija SUNCE i Ivan Košir, predsjednik Kluba Zaprešićana "Zapreščan"
Umjetnici koji na ovoj izložbi predstavljaju zaprešićku likovnu scenu su:
Niko Ančić, Silvio Balija, Stjepan Balja, Slavko Bratić, Branka Bukovina, Ivančica Cvitić Znidarčić, Ivan Čačić, Dragutin Grgas Beli, Franjo Haramina, Vjekoslav Ilić, Drago Jančić, Željko Karaula, Stjepan Katić, Vladimir Marković, Marijan Mikuljan, Ivan Čedomir Ostreš, Tihana Ostreš, Vlasta Pastuović Aleksić, Dragutin Perički, Gabrijela Rukelj, Zlatko Skledar, Milivoj Svoboda, Irena Škrinjar, IvanaTomić, Tomislav Tomić, Mišo Vukadinović i Davor Vuković.
Ljubica Lukačić, saborska zastupnica
Ptisutne su pozdravili: Josip Držaić, ravnatelj ustanove URIHO pod kojom je galerija SUNCE, Ivan Košir, predsjednik Kluba Zaprešićana "Zapreščan" i saborska zastupnica Ljubica Lukačić. Damir Benčević, dogradonačelnik grada Zaprešića, otvorio je izložbu ZAPREŠIĆKI SLIKARI.
O izloženim likovnim djelima govorila je Lahorka Rožić, akademska slikarica.
Zaprešić je dobio status grada krajem 1995. godine. Datum obilježavanja Dana grada je 16. listopada. Jedan od najvećih i najslavnijih velikana hrvatske povijesti ban Josip Jelačić rođen je na taj datum godine 1801. Zaprešićki kraj obuhvaća 250 km kvadratnih na kojem živi blizu 30.000 stanovnika. Zaprešić je najgušće naseljeno područje Zagrebačke županije. Nalazi se u blizini hrvatske metropole te ima odličan geoprometni položaj, povoljne prirodne uvjete, i rastući broj stanovnika.
Kompleks Novih dvora bana Jelačića i njegovih nasljednika u Zaprešiću je važan povijesno-kulturni spomenik. Uz sam dvorac zanimljive su i gospodarske zgrade: Vršilica iz 18. stoljeća, najstarija sačuvana u Hrvatskoj, zatim trokatna žitnica u kojoj je danas Muzej "Matija Skurjeni". Do 1934. godine dvorac je bio je u posjedu obitelji Jelačića, a tada su ga nećakinje Vera i Anka, koje su požrtvovno čuvale imanje kao nacionalnu baštinu, ostavile hrvatskom narodu.
Mnogobrojni likovni umjetnici dolaze u Zaprešić u mjesecu listopadu na tradicionalnu likovnu koloniju uz Dan Grada. Ove godine to je 03. listopada, u Osnovnoj školi „Antun Augustinčić" s početkom u 09.00 sati, kada će grad Zaprešić ugostiti preko pedeset likovnih umjetnika. Zaprešić je također domaćin Likovne kolonije slikara naive „Matija Skurjeni", koja se održava u mjesecu svibnju u Novim Dvorima, a koja će po svemu sudeći prerasti u Centar hrvatske umjetnosti naive.
Na zaprešićkom području dugi niza godina stvara veliki broj renomiranih hrvatskih likovnih umjetnika. Ovdje djeluju dvije udruge likovnih umjetnika: Udruga likovnih stvaralaca Zaprešić, koja s prekidom djeluje od 1980. godine i Akademija-Art, koja je ujedno i najveći hrvatski likovni internetski portal, a djeluje četiri godine. Također, brojne likovne aktivnosti ostvarene su u organizaciji gradske kulturne udruge Klub Zaprešićana „Zapreščan".
Zaprešićki slikari
„Umjetnost jedne sredine ne čini, dakako, tek zbir pojedinačnih vrijednosti, već i ozračje zajedništva autora. Svojim samostalnim djelovanjem (koje je bar u nekoj mjeri susreta, razgovora, pa i utjecaja potaknuto i drugima) pojedinac stvara atmosferu koja daje notu prepoznatljivosti likovnom stvaralaštvu nekoga grada i šireg prostora. Razumljivo, sve su te segmentacije uključene u ukupnost, heterogenost suvremene likovne umjetnosti, sudjelovanja u brojnim trendovima i poetikama. Ipak i u toj otvorenosti može se stvoriti slika o umjetničkim vrijednostima i prevladavajućim zanimanjima svojstvenim nekoj sredini. Zaprešić i naselja koja mu gravitiraju primjer su žive likovne aktivnosti koja se u susjedstvu velikog grada održava kroz izložbe i stvaranjem u tišini atelijera. A rezultati su dojmljivi i odraz su zanosa, uz onaj potrebiti i neophodni talent, dar koji treba razvijati. Djela su i osobna traganja (izvan podržavanja makar i uspješne sheme) koja neovisno (radi li se o klasičnom iskazu ili onom izvan konvencionalnog ) nosi prizvuk likovno uzbudljivog. Iako mogućnosti uvjerljivosti preobrazbe likovne ideje nisu iste (i za to postoje jasni razlozi što leže u angažmanu autora, i konačno sposobnosti umjetničkog sažimanja), svi zastupljeni slikari i kipari „zaprešićkog likovnog kruga" bez iznimke, nose potrebiti stupanj kreativnog naboja utisnutog u djelo. Kao posebnu vrijednosnu dimenziju odnosa treba spomenuti (danas, nažalost, sve rjeđu, pa se ponekad čini i nestalu) onu međusobne komunikacije, koja je u Zaprešiću sačuvana, prijateljske podrške i dijaloga kojima su djela, mjerom ljudskosti oplemenjena. Društvo je to afirmiranih umjetnika, onih koji tek traže priliku da se potvrde, i onih koji će nastaviti raditi tek za osobno zadovoljstvo, no u svima njima leže potencijali kojim će Zaprešić biti zanimljiva sredina na karti likovnih događanja Hrvatske."
