Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa Orsata Miljanića postala je poznata hrvatskoj javnosti po nepripremljenosti, kada ljetos u Saboru nije znala reći koje amandmane na Ovršni zakon njeno ministarstvo prihvaća, a kojima se protivi čime je uzrujala i samog predsjednika Sabora Josipa Leku

Sandra Artuković Kunšt

Gospođa Sandra, kao zamjenica ministra, prima bruto plaću od 26.800 kn za koju se nije smatrala potrebim niti pročitati dnevni red sjednice i pripremiti se za izlaganje.

Nepoštivanje hrvatskih građana koji je plaćaju, Artuković Kunšt ponovo je pokazala jučer na konferenciji u Bruxellesu, nastupajući u ime Ministarstva pravosuđa, kada je u svom nastupu iznosila neistine o Hrvatskoj, rušila ugled Republike Hrvatske i vrijeđala birače koje bi trebala predstavljati.

Sandra Artuković Kunšt je na konferenciji čija je tema bila “Rješavanje seksualne orijentacije i diskriminacija rodnog identiteta (“Tackling sexual orientation and gender identity discrimination”) gdje je opušteno, a u dijelovima čak i s podsmijehom pričala o referendumu o braku ispred 200 sudionika raznih građanskih udruga i europskih institucija.

Artuković Kunšt je tako upoznala sudionike konferencije sa situacijom u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata. Kazala je kako su se ljudima, kao posljedica Domovinskog rata, vrijednosti “resetirale”.

“Dio populacije je postao tolerantniji i solidarniji, a drugi dio se zatvorio i vratio tradicionalnim vrijednostima”, rekla je Artuković Kunšt te dodala kako su isti nesigurni na svakom nivou – ekonomskom, zdravstvenom, egzistencijalnom, što je rezultiralo, kako ističe, “nižim pragom tolerantnosti”.

Nadalje priča oduševljeno kako je bila predstavnica Ministarstva pravosuđa RH na gay paradi u Amsterdamu 2012. na poziv nizozemska vlade, a da uzvrati podršku splitskom prideu. Hvalila se i kako je puno hrvatskih ministara (5) bilo na gay paradi u Splitu 2012.

Artuković Kunšt je svima prisutnima preporučila “značajan” film “Parada” srpskog redatelja Srđana Dragojevića “s kojim se sjajno provela” tijekom gay parade u Splitu.

{youtube}KfpkGaAAUAE|500|400|0{/youtube}

S podsmijehom spominje građansku inicijativu “U ime obitelji” i referendum o braku te smatra kako se definicija braka “na silu ugurala u Ustav” te kako je “referendumsko pitanje bilo zaista nepravedno”.

Izjavila je kako su referendumska pravila takva “da treba veća manjina da se promijeni Ustav, nego zakon”.

Napomenula je kako je Ustavni sud odgovorio da je referendumsko pitanje bilo ustavno pa prema tome i dopušteno prema članku 8. (Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda) “jer prema njemu brak se ne štiti kako kao instituciju, nego obiteljski život”.

Artuković Kunšt je ocijenila kako u Hrvatskoj postoji “gotovo direktna demokracija” jer je potrebno “svega 10 posto potpisa” od ukupnog broj birača za raspisivanje referenduma.

Zamjenica ministra pravosuđa bilo je neugodno pročitati rezultate referenduma o obitelji, to jest članak 62., st. 2. Ustava Republike Hrvatske u kojem piše: “Brak je životna zajednica žene i muškarca”. To je opravdala “nepravedno postavljenim pitanjem”.

Za rezultate referenduma su, ocijenila je, odgovorni mnogi ljudi koji su tradicionalni, a koji su zaokružili “za” te se pita što bi bilo sa rezultatom ukoliko bi pitanje bilo postavljeno: jeste li protiv istospolnih brakova?

Ističe da više “neće biti lako promijeniti čak ni zakon”, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi te kako posao hrvatske Vlade još nije završen.

Vlada će, kaže Artuković Kunšt, raditi na implementaciji postojećeg zakonodavstva i dizanju javne svijesti o LGBT pravima i boriti se protiv predrasuda koje su prisutne, i nažalost rastu, u znatnom dijelu hrvatskog društva.

Zamjenica ministra Miljenića kazala je zaključno kako s obzirom da dolazi iz Hrvatske koja je “dugo usklađivala cjelokupno zakonodavstvo s EU standardima” te je imala priliku vidjeti izbliza “doprinos instrumenta EU u dizanju nivoa zaštite ljudskih prava”, te s obzirom na to koliko je teško naći konsenzus na EU razini oko (LGBT prava) i kreirati sveobuhvatnu politiku ili stvoriti zakonski okvir, EU bi, po njenom mišljenju, možda trebala razmisliti o odlučnijem kretanju u tom smjeru. (narod.hr, foto: screenshot)