Snaga i životna radost jedne žene protiv malverzacija cijeloga svijeta
U povodu premijere drame Luđakinja iz Chaillota Jeana Giraudouxa u režiji Krešimira Dolenčića, a predviđena je ona u petak, 31. siječnja u 19.30 sati, kažimo kako je riječ o poetskoj satiri na rubu fantastike. Drama Jeana Giraudouxa prvi put je izvedena 1945., godinu dana nakon autorove smrti, a on već tada vidi svijet koji posrće, vidi pohlepu, najavljuje vrijeme dugova. Prisutna je tu teorija zavjere krupnog kapitala, koja je i stvarnost modernog svijeta, ali sve to može zasutaviti, kako kaže Giraudoux, razboritost jedne žene koja se suprotstavi ludilu cijelog svijeta.
Početak drame je pretpostavka da se ispod jedne pariške četvrti nalazi bogato nalazište nafte. Zato zavjerenici iz redova velikih korporacija, lovaca na blago i kojekakvih profitera planiraju tajnu akciju. Rušenju, pljački i zavjeri suprotstavlja se jedna žena, susjedstvu omiljena Aurelie, poznatija kao Luđakinja iz Chaillota…
Giraudouxova drama se u zagrebačkome HNK-u izvodi u prijevodu Davora Šošića. Dramaturginja je Ana Tonković Dolenčić, kostimografkinja Doris Kristić, scenograf Miljenko Sekulić a skladatelj Matija Dedić. U predstavi glume Lana Barić (Aurelie, luđakinja iz Chaillota), Ivana Boban (Constance, luđakinja iz Passyja), Ana Begić (Josephine, luđakinja iz Concordea), Barbara Vicković (Gabrielle, luđakinja iz Saint Sulpicea), Iva Mihalić (Irma), Siniša Popović (Predsjednik), Žarko Potočnjak (Barun), Zijad Gračić (Posrednik), Leon Lučev (Istraživač), Goran Grgić (Krpar) i drugi.
Ovako u HNK-u predstavljaju sadržaj drame:
U jednoj kavani u pariškoj četvrti Chaillot okuplja se grupa zavjerenika, mutnih tipova i profitera koji žele srušiti Chaillot kako bi na tom mjestu crpili naftu. Srušit će i čitav Pariz ako treba, sve će učiniti za novac. Fiktivno anonimno društvo koje osnivaju bit će paravan za sve moguće vrste malverzacija, oni imaju svoje ljude na vodećim položajima i nije im stran niti jedan oblik korupcije ili prisile.
Međutim, okupili su se u pogrešnoj kavani, jer ondje su i stanovnici Chaillota koji obavještavaju svoju Luđakinju da se događa nešto čudno. Luđakinja iz Chaillota je zapravo osoba koja upravlja tom četvrti, žena izuzetne snage i životne radosti, strastveno upućena na život kao takav. Budući je pozvana da sačuva Chaillot od profiterske bande, ona odmah ima i plan – odluči pozvati sve te predsjednike, istraživače, burzovne špekulante i ostale mutne tipove u jedan podrum kako bi im pokazala direktan prolaz do naftnog nalazišta. Nalazište je, naravno, izmišljeno, ali u tom podrumu nalazi se prolaz u jedan slijepi rukavac pariške kanalizacije. Tko ondje siđe i zid se zatvori iznad njega, nikada više ne može izaći.
To je teška odluka i ona je ne može donijeti bez odobrenja svojih prijateljica, luđakinja iz drugih pariških četvrti. One se s njom slože, ali traže suđenje, pa makar u odsustvu okrivljenika jer nitko ne smije biti osuđen bez postupka. Pozivaju svoje susjede i prijatelje na suđenje, a Krpar preuzima ulogu eksploatatora. Tijekom suđenja pokazuje se kamo vodi novac, gdje može završiti trka za profitom i porota jednoglasno osuđuje bandu na smrt.
Ubrzo dolaze i profiteri, zadovoljni novim obratom i donose luđakinji lažne darove i ugovore s kojim će ju, čim otkriju njezino nalazište, strpati u ludnicu. Ona ih jednog po jednog pošalje u kanalizaciju i za njima zatvara teški prolaz. Chaillot je spašen, možda čak i čitav svijet, a zavjera zaustavljena. O svemu će zauvijek šutjeti stanovnici Chaillota i pariška kanalizacija.
Što reći nego – autor drame, tema koja je začudno aktualna, režiser hrvatske izvedbe, glumci… sve to ukazuje kako će premijera u zagrebačkome HNK-u, pa i ostale izvedbe koje će uslijediti, biti dobro posjećene.
Nives Gajdobranski
