Ilustrirala: Lucija Brezak, 11,5 godina
Hrvatski jezik karneval ili fašnik naziva i pokladama, što dolazi od starohrvatskog glagola klasti – prerušavati se
Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje specifičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši. Krafne i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, štrudle i pogaćice s čvarcima u Slavoniji, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji te fritule i kroštule u splitskoj regiji.
U Hrvatskoj su uz poklade vezani i mnogobrojni narodni običaji, uglavnom usredotočeni na spaljivanje tzv. princa karnevala ili princa fašnika, lutke od slame i krpa koja smrću plaća za sve ljudske grijehe i sve zlo koje se dogodilo u protekloj godini.
Naslikala: Lucija Brezak
Karneval, osobito u srednjem vijeku, bilo je vrijeme kad su se privremeno izokretali odnosi moći u društvu i nekažnjeno su se mogle kršiti moralne i društvene norme
Tako se narod mogao još jednom prepustiti strastima na volju prije Korizme, razdoblja odricanja.
Pokladni utorak je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno Čiste srijede, koja označava početak Korizme. To je, dakle, pomični blagdan koji pada točno 47 dana prije Uskršnje nedjelje. Na ovaj dan se suprotstavljaju dvije tradicije: ona propisana od Crkve i ona koja se slavi u puku. Još od srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da svećenici na taj dan poste. Otuda je i došao naziv “mesopust” koji je prijevod talijanske riječi “karneval” ili “carnivale” (carni vale = zbogom mesu). Isposnički element nazire se i u terminu “fašnik”, koji dolazi od njemačke riječi Fastnacht -“noć posta”.
Međutim, za puk je vrijeme pred Korizmu postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama.
