Predvečerje na Šoderici
Roditi se u Podravini znači odmalena biti svjestan prirodnih ljepota, odrastati uz smireni tok rijeke Drave, pod kristalnoplavim nebom osluškivati šuštanje breza i vrba u tišini prekinutoj tek jutarnjim glasanjem pijetla i crkvenim zvonima uvečer.
Zimski zalazak
Podravina se, kako joj i samo ime kaže, proteže uz rijeku Dravu, dok je s druge strane obgrljuju padine Macelja, Kalnika, Bilogore, Papuka i Krndije. Veći su gradovi Koprivnica, Đurđevac, Pitomača i Virovitica.
Rimska provincija Panonija bila je domom ovog područja od 9. godine prije Krista, a od 10. stoljeća već postaje dijelom Hrvatske kao dio srednjovjekovne Slavonije.
Jesenska kola s bundevama
Gornja Podravina (kojoj pripadaju varaždinska i križevačka županija) ostala je hrvatskim područjem, a slavonski se dio Podravine (virovitička i baranjska županija) od 1532. do 1684. nalazio pod turskom okupacijom.
Rez
Nakon austrijske vojne uprave slavonska je Podravina 1745. vraćena pod civilnu upravu hrvatskog bana, i to kao virovitička županija sa sjedištem u Osijeku.
Autorica teksta: Irena Zrinski, novinarka
