Interliber je društveni fenomen, veliko događanje i nakladnička fešta
Napisala i snimila: Nives Gajdobranski
U povodu 105. rođendana Zagrebačkog velesajma, direktorica Marina Pavković uputila je čestitku svim zaposlenicima dugovječne nam firme. Rekla je i ovo: – Slaveći rođendan moramo biti svjesni toga kako dugovječan brand, što naš ZV stogodišnjak opravdano jest, traži stalni angažman na rastu kvalitete i kvantitete. Vjerujem da je to zadaća koju je moguće zajedno ostvariti. Ovaj mjesec to posebice potvrđuje, jer dok ovo pišem u našem “dvorištu” se odvija nekoliko sjajnih priredbi. Sjajnih kako po kvaliteti sadržaja, tako i po financijskim rezultatatima. Sve to daje razloga za optimizam i potiče na proaktivnost i kvalitetan rad. Uz čestitku za 105- ti rođendan naše tvrtke želim da svaki slijedeći donese još više ponosa i zadovoljstva! –
Posjet predsjednika RH Ive Josipovića
U pratnji domaćina, direktorice Zagrebačkog velesajma Marine Pavković i voditelja sajmove Interliber i Sajam glazbe i multimedije posjetio predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović. Predsjednik Josipović je obilazio štandove izlagača i sa svakim se zadržao u kraćem razgovoru.
U izjavi danoj mnogobrojnim novinarima predsjednik Josipović je iskazao zadovoljstvo viđenim. Iako je kako je rekao, prodaja knjige pala nakladnici i izdavači na Interliberu su zadovoljni s prodajom. Na pitanje novinara rekao je da voli čitati različite knjige, ali da nema baš previše vremena za čitanje i da je zadnje pročitao biografiju Johana Sebastiana Bacha.
Interliberu direktorica kaže: – Sigurna sam u jedno: Interliber je krupan društveni fenomen. Nije samo književno događanje i nakladnička fešta. U suštini je puno više, postao je ikoničan, “must be” mjesto na koje dolaze i oni kojima knjiga nije prioritet za trošenje. Ali, dolaze, žele biti dio atmosfere, gurati se u mnoštvu, i ne pokazuju pritom ni najmanje znakove nervoze ni umora”, zaključila je direktorica Zagrebačkog velesajma Marina Pavković zadnji dan trajanja sajmova Interliber i Sajma glazbe i multimedije, koji su svih šest dana jednakim ritmom vrvili posjetiteljima i događanjima.
Direktorica Marina Pavković je primijetila kako se “čitav presjek društva kreće tim Haberleovim paviljonima: lektiraši, tinejdžeri, hihotave grupe curica, mame s djecom i bez njih, penzioneri, štedljivci i lovci na diskonte…
Foto: UPRH/Filip Širanović
U subotu je na sajmu “poluprivatno – poluslužbeno” bilo dvoje ljudi iz Vlade, ministrica kulture Andreja Zlatar Violić – po drugi put – i ministar financija Boris Lalovac – po drugi put. E, to “po drugi put” me osobito veseli. Ministar Lalovac je bio u inkognito ekspediciji u potrazi za novim naslovima. I prošle godine sam ga susrela kod istih polica koje sam i sama pregledavala. Ni on, a niti ja nismo bili na pozicijama na kojima smo danas, ali nam je interesna pozicija ostala ista: volimo i kupujemo knjige, znatiželjni smo da saznamo više o nečemu što drugi pišu, a znaju i rade bolje od nas. Učimo. Optimističan dokaz da vlast ne kvari.”
Direktorica Zagrebačkog velesajma ponosno ističe kako je ovogodišnji 37. Interliber odskočio od dosadašnjih i zabilježio rast u svemu: broju izlagača, prodaji i prihodu izlagača, prihodu Velesajma, broju posjetilaca. Premda Interliber ne broji posjetitelje prodanim ulaznicama, golim okom se vidi, gužve su veće u odnosu na prethodne godine. S obzirom da je ZV proširio pasaže, koji su unatoč tome bili puni, te da je i paviljon 6 bio pun, procjena je da je premašeno sto tisuća posjetilaca, za dvadeset do trideset posto. Procjena je da je premašeno sto tisuća posjetilaca, za dvadeset do trideset posto. Pa kad sto dvadeset ili sto trideset tisuća ljudi stavite u razmjer prema broju stanovnika, ispadne da je Interliber posjetio svaki sedmi Zagrepčanin, odnosno tri posto građana Hrvatske. Impresivno.
Sajamska priredba knjiga bit će, kako vodstvu ZV-a, tako i izdavačima, nakladnicima, ali i članovima Vlade, putokaz za daljnje akcije i poboljšavanje statusa knjige na tržištu. Naime, tim ZV-a će sa Zajednicom nakladnika i Ministarstvom kulture, uključujući sve dobronamjerne i dobrodošle sponzore, osmisliti događanja koja će knjigu držati u fokusu, otkrila je direktorica Marina Pavković i pojasnila: “Bez obzira na opravdane kritike Frakturinog urednika Seida Serdarevića o polovici objavljene knjige na tisuću stanovnika, činjenica je da su te iste tisuće Zagrepčana, Osječana, Riječana i inih došle po barem tu jednu, njima suđenu polovicu knjige, baš na Interliber. Nadam se, i zbog njih, i zbog nakladnika, i zbog nas organizatora, da ćemo u tome biti uspješni i održavati vatru čitanja živom do novoga Interliberovog krijesa sljedeće godine. Uključit će se i HBOR vezano uz nacionalni program poticanja čitanja, o kojem je govorila ministrica kulture, a podupire ju i ministar financija. Uz pojačanu dozu nakladničke proaktivnosti, medijske potpore i mrežu kanala distribucije, možda polovica naraste na cijelu knjigu i prije nego se tomu nakladnici nadaju.
Kultura je zarazna, ali treba biti dovoljan broj inficiranih da preraste u epidemiju. Pikettyjev sindrom u knjiškom slučaju je lako rješiv kupovinom knjige od pet ili tri kune, koja za malo novca daje puno više vrijednosti i samopouzdanja onome tko je ponese kući. Kupac se osjeća ravnopravnim s onim koji je za pisanu riječ dao pedeset ili sto puta više, kao što je slučaj Kapitala uvaženog pisca. I u jednim i u drugim koricama leži isto, spoznaja ili zabava. Bitno je da je kvalitetno pisano i da se čita, jer zaista i stara nepročitana knjiga je nova onom tko ju još nije pročitao i čini ga ponosnim vlasnikom.”
Što se brojki Sajma glazbe i mutimedije, odnosno Infogamer Reboota tiče, brojke su potkrijepljene i ulaznicama. Prodano ih je duplo više nego lani. I brojem posjetitelja, i prihodom. Odlično.Na Zagrebačkom velesajmu predstavljen je sam vrh video igrica. Mnogobrojne prezentacije, nagradne igre, deseci zanimljivih događanja i najveći svjetski izlagači iz svijeta video igara. Na Infogameru predstavljene su posjetiteljima Oculus Rift, naočale za virtualnu stvarnost, a i prvi su imali ekskluzivnu priliku zaigrati novi Blizardov hit World of Warcraft: Warlords of Draenor te PES 2015.
PROFIL – Robert Torre: Kako psihijatrija gubi bitku s psihofarmacima
Doktor Robert Torre, kako je duhovito primijetio u subotu Profilov moderator na promociji knjige “Prava istina o psihijatriji”, dobio je aplauz publike kao da je Fernando Torres (španjolski nogometaš). No, prije pohvala i oduševljenja što je netko iz liječničke struke imao hrabrosti razotkriti i drugu, mračniju stranu i progovoriti o planetarnoj (i namjerno izazvanoj) epidemiji uzimanja psihofarmaka, koju diktiraju farmaceutske kompanije, a ne stvarne potrebe pacijenata, na Torrea se sručila salva kritike i bijesa kolega.
I prije no što su čitatelji primili u ruke “Pravu istinu o psihijatriji” knjiga je dobila status subverzivnog hita koji će promijeniti pogled na tretman pacijenata u hrvatskim psihijatrijskim ordinacijama.
Što je u toj knjizi tako opasno? Robert Torre, psihijatar s višegodišnjim iskustvom rada, prije nekoliko mjeseci obznanio je svoje spoznaje u novinskom feljtonu sugerirajući naslovom da osim prave postoji i kriva, neprava slika o psihijatriji. Svoju kritiku svega onoga što se posljednjih desetljeća događa u psihijatriji Torre zasniva na svojoj dugogodišnjoj praksi, ali i time, kako jetko primjećuje, “što je pao pod utjecaj stranih čimbenika, zadojila ga je inozemna literatura kojoj se nekritički predavao”, a koja tvrdi da je ovakvoj psihijatriji odzvonilo.
A kola su krenula nizbrdo još 1985. kada je na tržište, uz raskošnu reklamnu kampanju, lansiran Prozac…
Okosnica Torreovog otkrića počiva na novonastaloj dijagnostičkoj hiperinflaciji novootkrivenih psihičkih poremećaja, koja, kako nam je objasnio Torre uoči promocije knjige, “nije nastala krvavim istraživačkim radom, nego paušalnim izglasavanjem novih dijagnoza, izmišljanjem na mah, a ne otkrivanjem”. Pod utjecajem farmaceutskih kompanija dogodila se psihijatrizacija i normalnog dijela pučanstva, psihopatološko se sve više približilo normalnome; neka normalna, a neugodna psihička stanja i osjećaji koji su uobičajen i neizbježan dio života počeli su se tretirati psihofarmacima.
Takav je tretman psihijatriju kao struku doveo do ruba pseudoznanosti i strašnih posljedica po ljude: psihijatrizacije i normalnog dijela pučanstva, psihopatološko se sve više približilo normalnome. Torre tvrdi kako su se neka normalna, a neugodna psihička stanja i osjećaji, koji su uobičajen i neizbježan dio života, počeli tretirati psihofarmacima i psihoterapijom. I pritom se psihijatrizacija “normalnih” događala ne samo na zadovoljstvo farmaceutskih kompanijama nego pod njihovim izravnim utjecajem i diktatom. A koliku štetu trpe pacijenti i šira zajednica, to struka zaslijepljena idejom o vlastitoj važnosti nije u stanju vidjeti, kamoli izračunati.
Foto: UPRH/Filip Širanović
Medicinska naklada – Zašto je tako važno ne zaboraviti Vukovar
“Vukovarska bolnica – početnica čovječnosti” (Medicinska naklada), što su je u petak pred golemim mnoštvom na Interliberu predstavili urednici profesorica Anđa Raič i prof. dr. sc. Veljko Đorđević, zbirka je svjedočanstva djelatnika bolnice, branitelja, studenata iz ratne godine koja otkriva što se s herojima Vukovara dogodilo u međuvremenu i kako žive danas, više od dvadeset godina poslije pada grada koji je postao simbol otpora.
Profesor dr. sc. Slobodan Lang i recenzent knjige ustvrdio je kako sve ono što u očima javnosti predstavlja vukovarsku bitku nema toliko veze s Hrvatskom koliko sukobom između dobra i zla i podsjetio kako nije postojao način da se taj sukob spriječi, samo dilema: hoće li se Vukovar braniti s dostojanstvom ili bez njega. Za njega “napor ljudi da izdrže jedan sat, dan je božanski, ostvarenje sna ljudskog dostojanstva.” Profesorica Marijana Braš, jedna od koautorica knjige, upozorila je kako je više od 30.000 branitelja umrlo prije no što su stigli napuniti 50-tu, kako država nema adekvatne programe za zdravstveno zbrinjavanje branitelja i kako u svojoj ordinaciji ima mnogo djece koja svjedoče o transgeneracijskom prijenosu trauma. “Ako su ljudi u Vukovaru ostali do zadnjeg trena, na nama je da se pitamo što smo mi učinili za njihov povratak u život…”, naglasila je profesorica Braš.
Ta je knjiga herojska epopeja Domovinskoga rata i podsjetnik na obvezu društva prema svima koji su branili Vukovar u nemogućim uvjetima, bez struje, hrane, topline … No, ona je koncipirana i kao zbirka promišljanja i onih koji danas rade sa stradalnicima Domovinskoga rata i koji promiču komunikaciju u medicini, kako su zapisali u predgovoru Anđa Raič i Ivica Vučak i zaključili:
“Uz svjedočenja bolničkih djelatnika iz 1991., u ovoj se knjizi zrcali današnji trenutak, položaj i zdravstveni i drugi problemi koji muče naše branitelje, a koji od nas traže samo to da se prema njihovim zdravstvenim tegobama, posljedicama rata, odnosimo s onolikim žarom, etičnošću, profesionalnošću, entuzijazmom s kolikim su oni branili Hrvatsku, branili Vukovar.
ŠKOLSKA KNJIGA – dobro prodavani novi naslovi
Interes koji su posjetitelji pokazali za produkciju predstavljenu na ovogodišnjem Interliberu nadmašio je očekivanja velikog nakladnika i prošlogodišnje rezultate na najvećem hrvatskom sajmu knjiga.
Među najbolje prodavanim novim naslovima su drugo kolo Djela Ive Andrića, četvrto kolo Djela Ivana Aralice i Hrvatski jezični savjeti S. Ham, J. Mlikota, B. Barabana i A. Orlića. Velik interes stručne javnosti izazvala je znanstvena monografija Kronotop hrvatskog performansa: od Travelera do danas te Veliki rječnik hrvatskoga standardnoga jezika koji izlazi u prosincu.
Uz popust od 20 posto, odličnoj prodaji novih izdanja pridonijela su brojna događanja na štandu Školske knjige koja je ove godine priredila tridesetak predstavljanja knjiga i dovela više od 150 gostiju: autora, urednika, recenzenata i drugih uglednika sa svih područja javnog života. Nastojeći knjigu učiniti što dostupnijom građanima, Školska knjiga snizila je cijene pojedinih stručnih i znanstvenih izdanja i do 60 posto. Međutim, temeljni cilj bio je pokazati bogatstvo nacionalnog stvaralaštva u domenama kulture, znanosti i obrazovanja, a ne rasprodati naslove u bescjenje.
Ono po čemu se Školska knjiga razlikuje od drugih izlagača na Interliberu jesu nacionalni temeljci – skupa kapitalna izdanja koja godinama pripremaju vrhunski domaći stručnjaci.
Na odličnu reakciju publike naišla su i dječja izdanja Školske knjige, što možemo zahvaliti kutku osmišljenom za najmlađe, u kojemu su djeca mogla gledati crtiće, čitati i crtati dok roditelji obavljaju kupnju.
Foto: UPRH/Filip Širanović
PREDSTAVLJANJE KNJIGE “UNIŠTITE KINU”
F. William Engdahl, američki je autor koji posljednjih trideset godina živi na njemačkoj adresi i ima posebnu vezu s hrvatskom publikom još iz Tuđmanove ere. Njegove knjige izazivaju veliku pažnju na domaćem terenu, pogotovo o mitovima vezanim za naftu i naftnu politiku, genetičko modificiranje, totalitarizmu u 21. stoljeću, Wall Streetu i američkom krahu.
Stoga ne čudi da je u petak navečer na štandu Profila okupio gomilu znatiželjnika, predstavljajući svoju novu knjigu “Uništite Kinu” u društvu političkog analitičara Pavle Kalinića, novinara Mislava Bage i prevoditelja Lovre Škopljanca.
Tema njegova druženja s hrvatskom publikom bila je radikalna teza koju zastupa u knjizi, a koja bi se mogla svesti na sljedeće: započeo je Treći svjetski rat i to izvan domašaja i svijesti svjetske javnosti,”vodi se u Siriji i na području istočnog azijskog mora gdje SAD promovira svoje interese, ali jednako tako i Ukrajini, gdje je američka CIA uz mobiliziranje ukrajinskih neonacista, oligarha i kriminalaca kakve se ne mogu zamisliti ni u nacističkoj Njemačkoj, srušila dotadašnji poredak i pokušava razdvojiti europske zemlje od Rusije.”
U pozadini američke ratobornosti, vjeruje Engdahl, krije se strah od ekonomskog uspona Kine i gubitka privilegija koji posebno plaši bogate i uspješne Amerikance. A oni će učiniti apsolutno sve što je u njihovoj moći da zauzdaju napredak i prodor Kine.
Kina je danas, službeno, druga najveća industrijska zemlja na svijetu, ali Engdahl je rezerviran prema podacima koje plasira SAD.
Engdahl je hrvatskoj publici objasnio motive pisanja knjige “Uništite Kinu” izrazivši uvjerenje kako bi se SAD mogle same nositi s Kinom, ali ne i u kombinaciji s Rusijom, Iranom, afričkim zemljama, zemljama BRIC-a, koje stvaraju protutežu SAD-u,a to plaši moćnike.
Pavle Kalinić smatra da Europa ne može igrati tako važnu ulogu u tom ratu jer postoji nekoliko europskih država (Poljska, Velika Britanija ali i Hrvatska) koje uništavaju svaki pokušaj da se donese neki zakon protivan američkim ciljevima.
Amerikanci će učiniti apsolutno baš sve da zaustave napredak Kine, prve trgovačke sile na svijetu i Rusije, nuklearne sile.
Mislav Bago je izrazio bojazan da će nova ekonomska kriza krenuti upravo iz Kine. Budući da se Engdahl u svojoj knjizi bavi i problemom lijekova i cjepiva ovo mu je bila prilika i da hrvatskoj publici objasni zašto cjepiva smatra opasnima i to na primjeru autizma. Upozorio je kako je Svjetska zdravstvena organizacija, koja bi trebala biti zadužena za prevenciju tih bolesti, zapravo potpuno u vlasništvu interesnih skupina.
Profilova moderatora zanimalo je koliko Engdahl vremena troši na istraživanje svojih teza i koliko su one opasne za njegovu egzistenciju.
Govoreći kako je internet izbrisao mnoge granice, ali valja biti jako oprezan u procjenjivanju korisnih i beskorisnih informacija na internetu, Engdahl je priznao kako su anomalije upravo ono što on traži “ne tražim stvari koje se dobro uklapaju jedna u drugu jer to je obično dosadno i lažno.” I pritom se u toj potrazi uvijek pita je li bliže istini ili samo piše stvari koje će ljude zadovoljiti.
“Taj je put, zapravo, put bez kraja.”, poentirao je Engdahl.
LUMEN IZDAVAŠTVO – bolji rezultati
Bolji promet na Interliberu u odnosu na prošlu godinu bilježi Lumen izdavaštvo, nakladnik na čijem su štandu najbolje rezultate ostvarili novi naslovi “Šuplji grad” (nastavak senzacionalnog “Doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu” za koju je filmska prava otkupio Tim Burton), “Obećanja” J. Courtney Sullivan i četvrti dio popularnog serijala o Oksi Pollock: “Proklete veze”. I ove godine se pokazalo da se Lumen etablirao kao izdavač koji pogađa ukus mladih naraštaja te privlači publiku koja voli SF, fantasy i povijesne romane. Tako su uz navedena nova izdanja, najbolje prodajne rezultate pokazali sniženi kompleti serijala i trilogija, poput “Prijelaza” i “Dvanaestorice” Justina Cronina, “Kaznovara” i “Safika” Catherine Fischer, sva tri dijela “Hekatine škole” Rachel Hawkins i serijal o Oksi Pollock. Posjetitelji Interlibera odlično su reagirali i na akcijski paket od tri naslova za 99 kuna.
Ivica Prtenjača pobjednik v|b|z & TISAKmedia književne nagrade za roman
Ovogodišnji dobitnik V.B.Z. – TISAK MEDIA književne nagrade je Ivica Prtenjača za roman “Brdo” (šifra: crvendać u boci). Odlučili su tako članovi V.B.Z.-ova žirija Zoran Ferić (predsjednik), Julijana Matanović, Jagna Pogačnik, Drago Glamuzina i Mile Stojić
Za V.B.Z. – TISAK MEDIA književnu nagradu za najbolji neobjavljeni roman 2014., koja se sastoji od objavljivanja pobjedničkog romana i novčanog iznosa od 100.000 kuna, ove se godine prijavilo čak 137 autora koji su svoje rukopise slali pod šifrom. Nagrada se dodjeljuje već jedanaesti put i dosad su je dobili brojni poznati pisci iz regije, ali i nepoznati koje je upravo ova nagrada afirmirala na književnoj sceni. U ovovrijeme kada se književne nagrade gase ovakva je nagrada važan poticaj oživljavanju književne scene. Ove su godine glavni pokrovitelji nagrade Tisak media i Jana, voda s porukom.
Nakon dodjele nagrade u Laubi, danas se, u srijedu, Prtenjačin pobjednički roman predstavlja na Interliberu. Roman će za vrijeme Interlibera biti u ekskluzivnoj prodaji na štandovima V.B.Z.-a te na svim kioscima Tiska i u knjižarama V.B.Z.-a i Tisak media centrima.
“KOČIĆEVO PERO” ZA DRAGU HEDLA
Dragi Hedlu, istraživačkom novinaru, scenaristu i književnom kritičaru s diplomom književnosti na Filozofskom fakultetu, na glavnoj pozornici Interlibera, danas je u organizaciji Zadužbine Petar Kočić iz Banja Luke u društvu Miljenka Jergovića dodijeljena nagrada “Kočićevo pero” za knjigu “Donjogradska obala”.
U Donjogradskoj obali susrećemo likove koje je život, kako je zapisao Davor Špišić, ubacio u neočekivane miksere: od dječaka Dade ili iskonskih individualaca, poput Dadinog oca kraljevskog prezimena, što još vjeruju da se kruh i pravda mogu ostvariti s vlastitih deset prstiju, pa do oficira na repu hijerarhijskog lanca ili sitnih birtijaških žbira, jeftinog pogonskog goriva svake nadolazeće ideologije iza ugla… A jedan po jedan samo nestaju s uklete i nostalgične adrese…
Ljepotu Hedlove knjige na koricama je nahvalila Julijana Matanović, ustvrdivši kako je u njoj oživio Osijek, njegove stanovnike, jezik i navike, “i to iz vremena kad smo se svi voljeli, dođe mi da ponovno potražim sve Osječane, da im pružim Donjodravsku obalu na čitanje i pitam ih: A što ćemo mi ovdje? Hedl je, napisavši knjigu o svom odrastanju, zapisao i svoj grad …”
Hedl je cijenjen novinar, dobitnik nagrade Knight International Journalism Award, koji je u osječkome Glasu Slavonije bio zaposlen od 1980. sve do 1991. kada su ga s mjesta glavnog urednika izbacili pod prijetnjom oružja i zapovjedništva Branimira Glavaša nakon čega je otišao raditi za splitsku Slobodnu Dalmaciju …Jedan je od rijetkih novinara koji se može pohvaliti da su mu tekstove objavljivali mnogi ugledni dnevnici i tjednici, među njima londonski The Guardian, The Times i züriški Die Wochenzeitung.
Od 2008. je zaposlen u zagrebačkome Jutarnjem listu kao šef osječkog dopisništva i kao glavni “istraživački novinar” u listu.
Autor je više knjiga i filmskih scenarija, među kojima je i Vukovar – posljednji rez, u režiji Janka Baljka u srpsko-hrvatskoj koprodukciji 2006.
