Da bi ustavne promjene mogle potaknuti rast gospodarstva čini se da ne vjeruje nitko osim samog predsjednika Ive Josipovića, koji utrku za drugi mandat vodi na tom argumentu. Izgleda neozbiljno zamajavanje naroda.
– Nismo se uspjeli boriti protiv krize zato što nismo razumjeli ono što su shvatile uspješnije zemlje, poput Poljske i Estonije, koje su najprije ili paralelno provodile institucionalne promjene, a usporedo s tim ili nakon toga gospodarske – rekao je Josipović pa pokrenuo lavinu reakcija. Ekonomisti ga upozoravaju da bi jedino odredba o ograničavanju javnog duga na 60 posto u Ustavu bitnije utjecala na gospodarske prilike, ali je nije moguće donijeti s obzirom na to da je dug opće države odavno premašio razinu koju je Poljska u ustav unijela još 1997. godine.
– Predsjednik bi se trebao koncentrirati na bolje vođenje vanjske politike i bolju sigurnosnu politiku jer bi to gospodarstvu donijelo puno više koristi od ustavnih promjena – ističe makroekonomist Ante Babić pa napominje da predsjednik može koristiti svoju poziciju da bi lobirao za hrvatske tvrtke na novim tržištima, može inzistirati na jačanju gospodarske diplomacije, a i birati za diplomate ljude iz gospodarskog miljea. Babić preporučuje i da se sigurnosna politika koristi i u gospodarstvu kako bi se izbjegle situacije u kojima Vlada i državne institucije potpisuju ugovore sa sumnjivim ulagačima ili se blamiraju primajući na razgovore špekulante.
Sigurnosna provjera potrebna je i pri potpisivanju velikih ugovora, a predsjednik bi u tome mogao pomoći. Ustavnim odredbama, ističe Babić, ne može se postići više no deklarativna namjera reformi, jer smjer i dubinu reforme ionako određuju niži propisi o kojima odluku donosi Vlada. Reagirao je i HDZ sa sličnim porukama.
– Pitala sam uglednog poljskog ekonomista Darija Srozatija je li zaista ustav doveo do preokreta u Poljskoj, a on mi je odgovorio da se preokret dogodio kad je Poljska ušla u EU i uspješno počela koristiti europske fondove, a potom je prepoznala potencijale za rast i razvoj i što mora napraviti da bi privukla investitore – kazala je Ivana Maletić, europska parlamentarka, koja podsjeća da je Poljska provela poreznu reformu i bila jedna od najuspješnijih zemalja u povlačenju novca EU, kao uostalom i Estonija čiji se preokret temeljio na pojednostavljenju procedura za poduzetnike, u čemu je toliko uspjela da se brendirala kao e-Estonija, zemlja potpuno informatizirane procedure. VL Foto: FAH
