Spomenik „Matoš na klupi“ Ivana Kožarića uskoro u parku pored Pariza
Velika obljetnica, 100 godina smrti velikoga hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša, obilježava se ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, u Francuskoj. A to je sasvim odgovarajuće jer je veliki Matoš upravo tamo proveo dobar dio svoga života. Dakle, u parku Roseraie (na sjevernoj strani aleje, glavni ulaz za kapelicu St. Sauveur bolnice Corentin Celton) u Issy les Moulineaux pored Pariza, 8. veljače 2014. godine u 11 sati bit će otkriven spomenik „Matoš na klupi“ akademika Ivana Kožarića. Kažimo ovdje da je 100. -ta obljetnica Matoševa rođenja potvrđena i od strane Opće skupštine UNESCO-a s ciljem proslava i skretanje pozornosti na osobnosti, djela ili događaje koji su doprinijeli međusobnom obogaćivanju kultura, da je to obljetnica koja pomaže promicanju međusobnog razumijevanja odnosa među narodima.
Vratimo se svečanosti otkrivanja spomenika, koji je inače jedano od kultnih kulturnih mjesta u glavnom gradu Hrvatke, a sada će biti postavljen pokraj Patriza: prisustvovat će mu ministrica kulture dr. sc. Andrea Zlatar Violić, veleposlanik RH u Francuskoj Ivo Goldstein, gradonačelnik grada Issy les Moulineaux André Santini, zamjenik gradonačelnika za kulturu Alain Lévy, te predsjednik AMCA-e Pariz Damir Perinić.
Otkrivanje spomenika u Francukoj samo je kraj priče koja je počela prije više od 13 godina. Naime, udruga AMCA (Društvo bivših studenata hrvatskih sveučilišta) u Parizu pokrenula je inicijativu da se u Parizu postavi spomenik hrvatskog kipara Ivana Kožarića A. G. Matošu. Pariška gradska uprava, nažalost, nije dala suglasnost na ponuđene prijedloge lokacija, nakon čega se predsjednik udruge AMCA Damir Perinić obratio upravi gradića Issy les Moulineaux koji se nalazi unutar kruga šireg gradskog područja grada Pariza. Iz uprave grada je predložena lokacija za postavljanje spomenika na vrlo frekventnom mjestu u gradu, koje kip „Matoš na klupi“ smješta u centar događanja i života gradića Issy les Moulineaux. Postavljanje skulpture na mjesto koje je predviđeno za gradsku klupu, poklapa se s umjetnikovim konceptom, A to je ideja žive komunikacije, predstavlja čin otkrivanja i kreiranja točke u prostoru. A svi šetači mogu sjesti kraj Matoša i to je onda interakcija koja traje…
Začetnici ove značajne ideje su se obratili potom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Ministarstvu kulture s molbom za preporuku i potporu u daljnjoj realizaciji projekta. Zapravo je riječ o odavanju priznanja djelu dva velikana hrvatske likovne umjetnosti i književnosti, kiparu Ivanu Kožariću i književniku Antunu Gustavu Matošu, a oboje su svojim radom vezani za francusku kulturu. Stoga je u toj fazi vrlo brzo postignut dogovor o načinima uključivanja u realizaciju postavljanja kipa Matošu, te financijskoj potpori.
Velikani hrvatske umjetnosti
Akademik Ivan Kožarić je najznačajniji živući hrvatski umjetnik koji je hrvatsku umjetnost obogatio brojnim priznanjima – od međunarodnih velikih izložbi do nastupa u domovini, od privatnih zbirki do uličnih radova. Zastupljen u antologijama svjetske i europske skulpture, njegovo djelo je i danas otvoren proces. Skulptura „Matoš na klupi“ autora Ivana Kožarića nalazi se na Strossmayerovom Šetalištu u samom središtu Zagreba gdje je postavljena 1972. godine.
Antun Gustav Matoš, jedan od najznačajnijih hrvatskih književnika te središnja ličnost hrvatske moderne, po mnogočemu je francuski đak. Njegov život u Parizu neposredno se i posredno iščitava iz njegovog književnog stvaralaštva. Neposredno kroz tematske odrednice njegovog pisma, a posredno kroz stilski format i činjenicu da je iz njegova pera izlazila riječ suvremenih strujanja od simbolizma, impresionizma, modernizma i snažan pečat francuskih uzora (Merimee, Maupassant, Baudlaire..).
Poziv da se „Matoša na klupi“ postavi u javni prostor pariškog okruženja spaja rad dvaju iznimno važnih hrvatskih umjetnika.
Tragom narudžbe Ministarstva kulture, Gliptoteka HAZU obavila je sve što je bilo potrebno za izradu odljeva, te je 18. listopada 2012. godine potpisan Ugovor o uređivanju međusobnih odnosa između Ministarstva kulture Republike Hrvatske, HAZU- Gliptoteke i akademika Ivana Kožarića koji se odrekao naknade za autorska prava.
Otkrivanje spomenika A. G. Matošu, u organizaciji AMCA-e, ne može naravno proći bez predstavljanja djela velikoga A. G. Matoša, pa je zato pripremljeno i izdanje s pedesetak pjesama A. G. Matoša, u prijevodu na francuski Nevena Gospodnetića.
Nives Gajdobranski
