U tom petogodišnjem razdoblju ukupan broj stanovnika Hrvatske manji je za 173.389
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2013. godine Republika Hrvatska imala je 4.255.689 stanovnika, od toga 2.053.788 muškaraca i 2.201.901 ženu.
Od 2009. do 2013. godine pet je slavonskih županija izgubilo 67.221 stanovnika. Najveći pad njihova broja bilježi Vukovarsko-srijemska županija (-21.540). slijedi Osječko-baranjska županija (-18.289), Brodsko-posavska županija (-16.725), Požeško-slavonska županija (6090) te Virovitičko-podravska županija u kojoj je broj stanovnika smanjen za 4567. U tom petogodišnjem razdoblju ukupan broj stanovnika Hrvatske manji je za 173.389.
U odnosu na procjenu prethodne godine, broj stanovnika Hrvatske smanjio se za 11.869 osoba ili 0,3 %. Procjena broja stanovnika izračunana je na temelju podataka Popisa 2011., prirodnoga kretanja i migracija.
Unatoč smanjenju ukupnog broja stanovnika, četiri županije bilježe lagan porast stanovništva (Zagrebačka županija, Zadarska županija, Istarska županija i Grad Zagreb). U odnosu na procjenu prethodne godine, najveći relativni pad broja stanovnika zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 2.343 ili 1,38 %, dok je najveći relativni porast zabilježen u Zadarskoj županiji, 639 ili 0,37 %.
Udio žena u ukupnom stanovništvu je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer u većini županija, a najmanji udio ženskog stanovništva je u Ličko-senjskoj županiji, 50,2 %, dok je najveći u Gradu Zagrebu, 53,2 %. Iako višegodišnji niz podataka o broju stanovnika zbog razlike u metodologiji nije neposredno usporediv, može se uočiti nastavak trenda kretanja određenih pokazatelja. U 2013. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva iznosila je 42,2 godine (muškarci 40,3, žene 43,9), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.
Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Navedeni udio na razini države u 2013. iznosio je 20,6 %, dok je na razini županija, najmanji u Primorsko-goranskoj županiji, 17,0 %, a najveći u Brodsko-posavskoj županiji, 23,3 %. (Eduard SOUDIL/glas-slavonije.hr)
