Tvrdnja da prošlost nije važna može biti smrtonosna

Tek je na nekoliko malih vrata i stidljivo u hrvatsku javnost »procurila« vijest da je u lipnju ove godine u Pragu održan susret organizacije koja se zove Platforma europskoga sjećanja i savjesti te da je na tom susretu izražena ocjena da mnoge članice Europske unije, a među njima i Hrvatska, nisu uspjele raščistiti sa svojom komunističkom prošlošću. Među nekolicinom koji su spomenuli izjavu Platforme bio je i sisački biskup Vlado Košić, na proslavi Dana hrvatskih mučenika u Udbini.

a  valic

DR. SC. ANDREJA VALIČ ZVER, RAVNATELJICA SLOVENSKOGA CENTRA ZA NACIONALNO POMIRENJE

Hrvatskoj najbliža – kako kilometarski tako i po zajedničkom nasljeđu – organizacija koja je članica spomenute Platforme jest slovenski Centar za nacionalno pomirenje. Na njegovu je čelu od samoga njegova osnivanja povjesničarka dr. sc. Andreja Valič Zver. Proslava 25. obljetnice pada Berlinskoga zida bio je povod Glasu Koncila za intervju s dr. Valič Zver, a sugovornica se pozivu spremno odazvala. Razgovor je vođen u sjedištu Centra, u zdanju u kojemu je nekoć stolovala slovenska Udba.

Doprinos uravnoteženijem razvoju naroda

Za početak, biste li nam mogli predstaviti, odvojeno ili zajedno, Centar za nacionalno pomirenje koji vodite te ukratko Platformu europskoga sjećanja i savjesti?

DR. VALIČ ZVER: Doista, Studijski centar i Platforma nastajali su nekako u isto vrijeme i njihova je geneza isprepletena. Studijski centar za nacionalno pomirenje utemeljila je u svibnju 2008. godine vlada Janeza Janše kao samostalnu instituciju u sklopu Ministarstva pravosuđa. Centar je počeo intenzivno djelovati početkom 2009. godine. Ideja o Platformi počela je nastajati upravo za slovenskoga predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2008. godine. Godine 2009. donesena je rezolucija Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu. Nakon izvjesnih teškoća Platforma je formalno ustanovljena u travnju 2011. godine.

Centar je uspostavljen kako bi pomogao uravnoteženijem civilizacijskom razvoju slovenskoga naroda, tako da prikuplja svjedočanstva svjedoka i dokumente; da istražuje sva tri totalitarizma koja su snašla slovenski narod u 20. stoljeću, nacizam, fašizam i komunizam; da u tu svrhu organizira različite događaje kao što su znanstveni skupovi, tribine, okrugli stolovi; da pomogne Slovencima u očuvanju spomena na žrtve, zbog čega svakoga 23. kolovoza, na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, organiziramo koji skup i komemoraciju. Vrlo važno područje našega djelovanja jest i rad s mladima. Surađujemo sa školama. Ove smo godine prvi put organizirali dvodnevnu ljetnu školu povijesti za mlade.

Cijeli članak možete pročitati u on-line izdanju Glasa Koncila, kao i u novome broju tiskanog izdanja, dostupnog u župama diljem Hrvatske.