Izložba ostaje otvorena do 11. svibnja 2008. utorak-petak 11-19 sati, vikend 10-14 sati. Na izložbi će biti prezentirane 73 skulpture, 73 crteža i akvarela, veliki ispisi fotografija javnih spomenika

Na otvorenju izložbe su govoriti:

  a.. Ariana Kralj, upraviteljica

  b.. Vesna Mazuran Subotić, muzejska savjetnica; autorica teksta o djelu T.Serafimofskoga

  c.. Akademik Ante Vulin, tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU

  d.. Akademik Georgi Sardelov, predsjednik Makedonske akademije znanosti i umjetnosti

  e.. Akademik Milan Moguš, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Likovna postava izložbe: prof.Mario Beusan

Tekstovi u monografiji Vesna Mažuran Subotić i akademik Tome Serafimovski

Dizajn monografije, pozivnice, plakata: Lokas Dizajn

Fotografija: Goran Deskovski

Životopis i bibliografija: Sonja Serafimovska i Liljana Ugrinovska

KONTAKT:

1.    Vesna Mažuran Subotić   4686053, 4686050, 4686060

2.    Akademik Tome Serafimovski /od 14.travnja u Zagrebu/

mobitel 003890265704

Akademik Tome Serafimovski rođen 1935. u Zubovcima, Makedoniji. U Splitu završava srednju umjetničku školu u klasi prof.Željka Radmilovića, Ivana Mirkovića i Marina Studina; nastavlja svoje školovanje na ALU u Zagrebu; ostaje suradnik u majstorskoj radionici Antuna Augustinčića; vraća se u Makedoniju, zatim odlazi na stipendiju francuske vlade u Pariz; nakon povratka iz Pariza vraća se u Skoplje i Ohrid. Od 1988. član je Makedonske akademije znanosti i umjetnosti, član je Izdavačkog odbora međunarodnog časopisa za kulturu Orfej iz Sofije; od 2003. izabran je za inozemnog člana Srpske akademije znanosti i umjetnosti; od 2006. izabran je za člana Svjetske akademije umjetnosti i znanosti sa sjedištem u San Franciscu SAD.

Tijekom više od 50 godina stvaralaštva sudjelovao je na oko 250 grupnih izložaba, realizirao više od 30 samostalnih izlozba u zemlji i inozemstvu; za svoj opus dobio je mnogobrojne nagrade i priznanja.

U trajnom materijalu izradio je više od 500 skulptura, od njih oko 200 portreta, a realizirao je i oko 40 spomenika, spomen-oblježja i bista u bronci postavljenih u javnom prostoru u Republici Makedoniji i u svijetu. U Skoplju je postavljen spomenik Majci Terezi, spomenik Potresu u Skoplju 1963, Sveti Kliment Ohridski u Ohridu, Sv.braća Čiril i Metod u Beogradu, Arhiepiskop Dositej u Skoplju i brojne ostale.

Iz teksta V.Mazuran Subotić:

.. retrospektivno predstavljanje kiparskog opusa akademika Tome Serafimofskoga višeznačno je u svojoj nakani. Upozoravanjem na glavne akcente unutar stvaralaštva jednog od najznačajnijih makedonskih suvremenih umjetnika želi se ne samo prikazati osobni opus, nego istodobno i približiti jedan segment suvremenoga makedonskog kiparstva, danas kod nažalost nedovoljno poznata….

… Spone koje je izgradio svojim školovanjem s hrvatskom umjetnošću postaju tako poveznica koja traje i danas te koju njeguje s velikom pozornošću, ostajući  uvijek dosljedno premisama osobnog likovnog govora koje je na visokoj estetskoj razini postavio još prije pet i pol desetljeća.

Autorica svoj tekst predstavlja u segmentima: Povratak iskonu, Sredina kao odrednica, Čovjek u centru opusa, Spomenička plastika, Sakralne teme, Animalistika, Crteži, Pogled na cjelinu.

Na izlozbi će biti prezentirani brojni portreti; A.Augustinčić, Lj.Gaj. K.Čašule, R.Alberti, M.Krleža, Matković, Majka Tereza, Sv.Kliment Ohrridski, K.Hegedušić i ……      (napisala: Ariana Kralj)

Skulptura (brončano poprsje) Ljudevitu Gaju, pokretaču i ideologu Ilirskoga pokreta, koju je izradio i darovao Zagrebu makedonski akademski kipar Tome Serafimovski postavljena je u četvrtak 17. 04. 2007. godine u Gajevoj ulici u Zagrebu.

Skulpturu je otkrio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Gradonačelnik je istaknuo da se ‘spomenici ne podižu velikanima samo radi njih samih nego i radi nas koji te spomenike podižemo. Jer oni su znak i mjesto naše povijesne sudbine, našeg identiteta, pa i naša orijentacija. Narod koji bi zaboravio svoje velikane bio bi osuđen na tuđe uzore!’

Na svečanosti su uz autora Gajeve biste Tome Serafimovskog nazočili i predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Makedonske akademije znanosti i umjetnosti, koji su također uz Grad Zagreb inicirali postavljenje te skulpture te gradonačelnik Grada Krapine, rodnog mjesta Ljudevita Gaja.

Autor skulpture Tome Serafimovski rekao je da je sretan što je njemu pripala ta čast da Grad Zagreb prvi put dobije spomenik (bistu) Ljudevitu Gaju.

Moj dar svojevrstan je hommage Hrvatskoj, domovini koja me u duhovnom smislu odgojila. Školovao sam se u Splitu, a studirao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Antuna Augustinčića, kaže Serafimovski.

 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
GLIPTOTEKA
Medvedgradska 2, 10 000 Zagreb, Croatia
tel. +385 01 46 86 050,  46 86 060
fax. +385 01 46 86 052