Jasenice– U povodu stogodišnjice djelovanja Šenštatskog pokreta, u ponedjeljak 27. listopada u župi sv. Jeronima u Jasenicama održan je susret svećenika Svećeničke lige republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Svečano misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je mons. Tomislav Ćorluka, župnik katedralne župe u Đakovu, u zajedništvu sedmorice svećenika. Propovijedao je don Ivan Ravlić, predsjednik te Lige i župnik u Posavskoj Mahali pokraj Odžaka. “Bog djeluje u svako vrijeme u povijesti Crkve preko Duha Svetoga, da potakne novi život, probudi ono što je labilno, indiferentno, hladno, na bolji život u većem slavljenju Boga. Da ispuni svoj zadatak, bira odlučne i osobe jake vjere”, poručio je don Ivan, upitavši članove Šenštatskog pokreta pridošle iz Zadarske nadbiskupije, koliko slušaju i prihvaćaju Božju riječ. “Slušajući Mariju, mi se odgajamo. O. Josip Kentenich se prepustio da ga Marija odgaja, vodi prema Isusu. Postaje Božje oruđe i nakon slušanja otvara se Božjoj riječi”, rekao je don Ivan, dodavši da se o. Kentenich pouzdao u Božju providnost u svakom trenutku. “Znao je da Bog s njim ima veliki zadatak, da strukturira Šenštatsku obitelj pod vodstvom Majke Triput divne. Duh Sveti mu je dao dar prorokovanja, umio je proniknuti u čovjekovu dušu. Šenštatsko svetište za njega je bio cenakulum gdje je s Marijom isprosio mnoge milosti”, rekao je don Ivan. Podsjetio je na početke štovanja Majke triput divne. Osnivač tog pokreta, o. Josip Kentenich, 1912. g. bio je duhovnik mladima u novoizgrađenom zavodu u Schönstattu. Želio je da tamošnja kapela Sv. Mihaela postane Marijino proštenište. Usprkos protivštinama od strane okoline na tu inicijativu, bio je i u logoru Dachau od 1941. do 1945. g., o. Kentenich je bio nepokolebljiv. Don Ivan je spomenuo kušnje koje su pratile njegov put: bila mu je oduzeta služba generalnog direktora Marijinih sestara, određeno mu je da više ne smije biti u Schönstattu i da napusti Europu. Od 1952. do 1965. g. bio je uglavnom u Milwaukeeju u SAD-u. “Predao se Božjim planovima, pa i kad je situacija bila ljudski bezizlazna, vjerujući da je volja Gospe da njeno djelo treba rasti. Vjerovao je da su napasti dio puta koji se mora proći. Dekret Svete Stolice od 6. listopada 1964. g. određuje samostalnost tom djelu, nakon čega se o. Kentenich vratio u Schönstatt”, rekao je don Ivan. Milosti iz glavnog svetišta u Schönstattu dobivaju se kipom putujuće Gospe koja pohodi domove, obitelji, kao kad je Marija posjetila Elizabetu, osjetivši pritom njenu milost. “Dolazeći u naš dom, punimo se milošću Duha Svetoga za svakidašnje potrebe. Tako izgrađujemo kućno svetište, posvećujemo se Bogu i prinosimo milosni kapital, predajući se vodstvu Majke Božje. Ukoliko surađujemo s Božjom milošću, bit ćemo više ljudi, što je bila težnja o. Kentenicha. Trebamo se prepustiti Majci da nas odgaja, u svakoj situaciji imati Božji mir i zazvati Duha Svetoga da nas nadahnjuje, kao što je nadahnjivao Mariju i apostole, nakon čega su išli u svijet”, poručio je don Ivan.
Nakon mise, don Ivan je održao referat u kojem je govorio o sto godina djelovanja Šenštatskog pokreta utemeljenog 18. listopada 1914. g. Tim povodom, od 16. do 19. listopada odvijala se proslava u nekoliko crkava u Schönstattu pokraj Koblenza. Središnja proslava bila je 18. kolovoza u Hodočasničkoj areni u Schönstattskoj dolini, kad je euharistijsko slavlje predvodio kardinal Giovanni Lajolo, izaslanik pape Franje, u zajedništvu s dva kardinala, 45 biskupa i 450 svećenika. U misi je sudjelovalo i puno sestara schönstattovki i oko trinaest tisuća vjernika. Kroz svetište je u pet dana proslave prošlo oko šezdeset tisuća vjernika. Iz Hrvatske je bilo pedeset hodočasnika iz Đakova s nadbiskupom Đurom Hranićem te don Ivan Ravlić. O. Heinrich Walter, predsjednik generalnog predsjedništva međunarodnog Šenštatskog pokreta koji djeluje u više od sto zemalja, dvjesto šenstatskih svetišta, koordinirao je program koji se odvijao i u crkvi klanjanja, tu je o. Kentenich umro 1968. g. i pokopan, potom u prasvetištu, središnjem mjestu hodočašća u Schönstattu. U Crkvi hodočasnika misno slavlje 19. listopada predvodio je afrički biskup. Bila je to misa prvog međunarodnog susreta Šenštatskog pokreta žena i majki, uz svjedočanstva žena iz svijeta. O. Heinrich obratio se osobito mladima s kojima je i počeo pokret, preko njih pokret ostaje svjež i suvremen. Nazočne je tada pozdravila i predsjednica zemaljske vlade Malu Dreyer, istaknuvši da je ono što je počelo s o. Kentenichom, milijunima ljudi poravnalo put prema vjeri. “Mala Marijina kapelica u Schönstattu postala je svjetsko hodočasničko mjesto i duhovno središte velikog crkvenog obnoviteljskog pokreta 20. st. To je moguće, jer su ljudi viziju o. Kentenicha ispunjavali životom”, prenio je misao Dreyer don Ivan. Istaknuo je misao kardinala Lajole, da je o. Kentenich, poput Abrahama, živo vjerovao u Providnost. “Gledao je život i svijet, svakodnevnicu i rat, sadašnjost i povijest, u svjetlu Božjeg vodstva i u planu njegove mudrosti, dobrote i moći. Crkva s radošću i zahvalnošću zapaža kako slika Majke milosti iz Schönstatta pohodi milijune obitelji i jača ih. Za apostolat obitelji vrijedi riječ dokumenta o osnivanju pokreta: ‘Kako često u svjetskoj povijesti je maleno i neugledno bilo izvorom velikoga i najvećega'”, rekao je kardinal Lajolo, potaknuvši na kulturu saveza u svim područjima civilizacije, da povezuje različitost povijesnih tradicija i stvara integraciju. “Sadašnje kulture naroda traže takvu kulturu Saveza za oblikovanje bolje budućnosti. Crkva veliku nadu polaže u obitelj i računa s kršćanskim obiteljima”, prenio je don Ivan Ravlić poticaje kardinala Lajole, potaknuvši okupljene da budu u službi cjelovitog čovještva i vjere. (IKA)
