“Kršćanin najistinskije govori o Bogu, a oholi imaju problem s teologijom”
Osijek – Ovogodišnji četvrti “Susret s autorom” u knjižari Kršćanske sadašnjosti „Dr. Josip Turčinović” u Osijeku nastavljen je, nakon ljetne stanke, 7. studenoga gostovanjem Osječanina dr. Ivice Raguža kojega je zanimljivim razgovorom predstavio don Anton Šuljić, pomoćnik direktora KS-a i organizator poticajnih susreta čitatelja s biranim autorima i njihovim djelima. Raznolika je publika neposredno upoznala “mlađeg hrvatskog teologa koji u Crkvi ima mjesto i prepoznat je” (uvodno je rekao Šuljić), ujedno filozofa Ivicu Raguža, urednika hrvatske redakcije međunarodnog katoličkog časopisa Communio, novoga dekana KBF-a u Đakovu i sadašnjeg duhovnika Udruge katoličkih intelektualaca u Osijeku zaslužnoga za afirmaciju Tjedna kršćanske kulture. Nakon uvodnoga razgovora o značenju i ulozi teologa/teologije u suvremenosti, publika je propitivala Raguža o značenju Božje objave u današnjem pluralističkom svijetu i odnosu spram drugih religija, a on je nedvosmisleno u kontekstu razumijevanja odnosa Boga i čovjeka pojasnio kako “kršćanin na najistinskiji način govori o Bogu, koji se objavljuje kao Ljubav, jer je
Bog sam progovorio o sebi”, rekavši: “Kršćanstvo je za mene najistinskija religija jer najistinskije govori o Bogu i najistinskije govori o čovjeku”.
Biranim riječima o bitnosti teologije, Šuljić je upitao Raguža što ga pokreće u istraživanju i pisanju i kako opisuje teologiju? “Teologija je poziv i život. Polazi od pozitivne pogođenosti velikim događajem, od ljubavi u Isusa Krista i objavi Boga u Isusu Kristu. Teologija izaziva zadivljenost, poticajna je toliko da se isplati cijeli život baviti njome. Teolog je zadivljen što se Bog objavio u Isusu Kristu i sretan jer može promišljati Božju objavu, a istovremeno je nemiran, promišlja, istražuje… Teologija proizlazi iz stava življenja”, istaknuo je sugovornik. Upitan u kojoj mjeri danas postoji stvarno zanimanje za teologiju i je li prepoznata kao relevantna disciplina koja može dati dobra svijetu, dr. Raguž je rekao da “interes za teologiju postoji među običnim vjernicima i jednostavni ljudi nemaju problema s teologijom, već oholi, onaj tko nema što čuti, dok jednostavnost susreće jednostavnost” te je, prema dr. Ragužu, samo pitanje kako dogmu koja je poput „uspavane princeze” prikazati čovjeku, probuditi i pokazati njezinu ljepotu te smislenost pri čemu je važno „predstaviti teologiju Božjom ljubavlju”. Razgovor je aktualizirao poražavajuću stvarnost u kojoj „teologija dijeli sudbinu svih znanosti i danas kada se nalazimo u krizi humanističkih znanosti, kada se u svijetu zatvaraju humanistički orijentirani fakulteti, a Hrvatska ima jedan filozofski časopis koji ne može izdati jer za njega nema novca”, što je, smatra dr. Raguž, kraj humanizma i skandal. Drugi dio susreta posvećen je upoznavanju s djelima i izabranim knjižnim prvijencem “Credo – Meditacije o apostolskoj ispovijesti vjere: Ja vjerujem i kada kažem: Nesretan sam veoma” (KS, 2001.) te s knjigama: “Vesperae sapientiae christianae 1,2,3 Tribine 1,2,3” (2003., 2005. i 2009.); “Teološka promišljanja o knjizi Isus iz Nazareta Josepha Ratzingera/Benedikta XVI.” (2009.) i “Šutnja-dokolica-Molitva. Vesperae sapientiae christianae 4″(2011.). Knjiga “Sretni u nadi. Teološka razmišljanja o sreći” (nastala u Parizu, HILP, 2013.) je takva, rekao je autor dr. Raguž, da poslije nje ne mora više ništa napisati, no uslijedila je 2014. najnovija “Vršcima prstiju na zemlji. O molitvi Gospodnjoj”, objavljena u vlastitoj nakladi u Đakovu. Osim spomenutih naslova na kraju susreta su tražene i druge knjige jer, kako su čitatelji zamijetili, dr. Raguž istančano analizira šutnju, progovara o temama kojima se rijetki bave pišući o duši i duhovno promišljajući humor.
U znanstvenom svijetu doktor fundamentalne teologije, sveučilišni profesor dogmatske teologije i hrvatski filozof Ivica Raguž je prepoznat po 12 autorskih knjiga, osamdesetak stručnih članaka, pedesetak recenzija i intervjua, uređivanju relevantnih teoloških časopisa Diacovensia i Communio te po zauzetom sudjelovanju na simpozijima i tribinama. (IKA)
