Skip to content

Stubički obrti kroz povijest

Organizatori izložbe su Etnografski muzej u Zagrebu i Muzeji Hrvatskog zagorja
U Etnografskom muzeju u Zagrebu, 29. siječnja, otvara se izložba "Stubički obrti kroz povijest". Ista izložba je prethodno predstavljena u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici.
Povod izložbi je 800. obljetnica prvog spomena stubičkog kraja u povelji ugarsko – hrvatskoga kralja Andrije II, iz 1209. godine.

Izložbi o obrtima prethodila su opsežna istraživanja, a snimljeno je i sedam audio vizualnih zapisa koji su sastavni dio izložbe. Filmovi prikazuju majstore pri njihovu radu u radionicama, a sajam u Donjoj Stubici je snimljen na mjestu gdje se već nekoliko stoljeća održava. Dug je bio put od stvaranja obrta, njihova razvoja, udruživanja obrtnika u strukovne organizacije zbog lakšeg opstanka na tržištu, do njihove stagnacije ili potpuna nestanka. Budući da su obrti s vremenom postajali sve malobrojniji, danas su njihovi proizvodi sve zanimljiviji i traženiji na tržištu pa su, uz pravilno predstavljanje, iznimno važni za sredinu u kojoj nastaju ali i za cjelokupnu hrvatsku turističku ponudu.

Neki su obrti opstali do danas, prilagodivši se potrebama suvremenog društva, kao što su stolarski, bačvarski i lončarski. Neke je pregazilo vrijeme, pa njihove alate i dokumente možemo vidjeti tek u muzejima kao primjerice kolarski i kovački. Treći dobivaju i drugu dimenziju, postaju zaštićeni na svjetskoj razini, poput izrade  tradicijskih drvenih igračaka koje su upravo na području stubičkoga kraja najzastupljenije. Godine 2009. godini upisane su na UNESCO-vu Reprezentativnu listu zaštićene nematerijalne baštine svijeta.

Autorica izložbe, mr.sc. Iris Biškupić Bašić koncipirala je izložbu u nekoliko razina prezentacije. Povezala je šetnju kroz Obrtničku ulicu u kojoj je početkom 20. stoljeća bilo petnaestak mlinova, pilana, obrtnika poput kovača, urara, zidara, soboslikara. Kroz predmete koje su koristili, fotografije i dokumente evocira sjećanja publike koja je precima i obrtima vezana uz stubički kraj, a mlađoj publici nastoji približiti stare obrte na suvremen način. Od svih obrta u spomenutoj ulici, danas je obnovljen i sačuvan jedino Tomaškovićev mlin u vlasništvu obitelji Majsec, direktnih potomaka Tomašković, zahvaljujući brižnom vlasniku Stjepanu Majsecu. Prepoznao je vrijednost mlina i velikim marom potpuno ga obnovio. Svaki putnik namjernik koji posjeti Donju Stubicu, na imanju Majsec može vidjeti mlin i iz njega ponijeti svježe samljeveno brašno.

U drugome dijelu izložbe predstavljeni su obrti koji na području stubičkoga kraja još opstaju i prilagođavaju se zahtjevnom tržištu. Kako izgleda rad u bačvarskoj ili stolarskoj radionici, kako se pletu košare, izrađuju lončarski proizvodi ili drvene dječje igračke, koji se alati koriste i kakvi su materijali potrebni za njihovu izradu? Odgovori se mogu pronaći na izložbi prikazom alata pojedinih majstora, sirovina potrebnih za rad, te gotovih proizvoda. Oni posjetitelja uvode u priču o obrtu. Predstavljen je i nositelj obrta – majstor koji kroz film dočarava svoj posao koristeći stari alat i ručnu izradu, te moderne strojeve i suvremeniji način rada. Ulaskom u majstorske radionice željelo se publici približiti svaki obrt ponaosob, kroz lik živućeg majstora. Na taj način predstavljeni su bačvar Juraj Pišković iz Lepe Vesi, stolar Krešo Martinić iz Martinića, Tomislav Lendrec lončar iz Pustodola, košaraš Andrija Debeljak iz Gornje Stubice, kao i Slavko Ivanić koji izrađuje drvene igračke, te spomenuti mlin obitelji Majsec.

Izložbu zaključuje prikaz stubičkog sajma koji ima posebno važnu ulogu u očuvanju tradicijskih obrta i narodnog rukotvorstva. U Donjoj Stubici je već 1638. godine kralj Ferdinand III. dodijelio pravo na Godišnje sajmove, a već od druge polovice 19. stoljeća u aleji kestenova u Kolodvorskoj ulici održava se sajam, gdje su se prodavali razni proizvodi, pa tako i obrtnički. Danas se sajmovi u Donjoj Stubici, također, održavaju dva puta u mjesecu, svake prve i treće subote.

Akademija-Art.net