Sretan Božić svakome!

Pogledajte 60 foto s otvorenja!

Pogledajte galeriju radova!

U petak, 18. prosinca, u 19.00 sati, u zagrebačkoj podružnici HKLD-a, otvorena je skupna izložbe 27 hrvatskih slikara i kipara s radovima na temu adventa i Božića. Izložbu je otvorila predsjednica prof.dr.sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja.

Sample Image
Stjepan Katić, Dubravka Kocijan-Hercigonja i Rok Čivljak

Izložbu su organizirali dr. sc. Rok Čivljak i dr. Petar Bilić. Likovni postav je priredio Josip Fijucek, slikar. Autor izložbe je mr.sc. Stjepan Katić

Sample Image

Radove izlažu:

Ana Guberina, Andreja Dujnić, Ante Starčević, Biljana Knebl, Božena Havlik, Branimir Dorotić, Davor Vuković, Dijana Nazor, Frane Radak, Ivančica Cvitić Znidarčić, Jadranka Štajduhar, Jerko Bakula, Josip Fijucek, Karlo Kolundžić, Kruno Margetić, Lahorka Rožić, Lucija Konda Labaš, Marija Suzak Delić, Mato Jurković, Milivoj Svoboda, Mladen Rajn, Snježana Aleksić, Stjepan Katić, Vanda Jurković, Vlado Mlinjarić, Vlado Puljić, Živko Toplak

Sample Image

Pogledajte 60 foto s otvorenja!

Pogledajte galeriju radova!

Sample Image
Mato Jurković: Čudo u Kani

Božić je blagdan mira!

Povijest Božića

Po riječima sv. Augustina: "Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti". Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja.

Sample Image

Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog – Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga sveprisutni i bliski Bog.

Sample Image

Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.

Sample Image
Branimir Dorotić: Bogojavljanje

Božić se do pred konac IV. stoljeća obilježavao 6. siječnja, da bi potom bio premješten na 25. prosinca kako bi se potisnula, još od cara Aurelija (270.-275.) uvedena rimska svetkovina Natalis Solis Invicti, a koja je padala u vrijeme zimske obratnice.

Sample Image

Kršćani su vrlo rano taj dan Isusovog rođenja smatrali i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenog Zapadnog rimskog carstva gotovo je u čitavoj Europi početak nove godine bio na Božić. I hrvatska božićna pjesma Narodil nam se kralj nebeski sa stihom na tom mladom letu veselimo se upućuje na Božić kao prvi dan nove godine.

Sample Image

Tek je 1691. Crkva prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu. Kršćanstvo je u potpunosti uspjelo potisnuti rimsku svetkovinu rođenja nepobjedivog sunca, ali nije moglo spriječiti da se mnogo poganskih običaja i rituala iz pretkršćanskog razdoblja po sili inercije zadrži u puku i do današnjih dana – uloga vegetacije, svjetlosti, darova i čestitanja.

Sample Image
Frane Radak: Maslina

Svi ti običaji su se vjekovima oblikovali utjecajem raznih naroda i krajeva, pa su po tome zajednički čitavom kršćanskom svijetu, a opet, svaka im je sredina udahnula nešto svoga i tako ih učinila prepoznatljivima.

Sample Image
Dijana Nazor: Sveta noć

Biblijski Božić

Razumijevanje Božića i njegovo otajstveno značenje lučimo po Bibliji. Tako je Božić prije svega biblijski događaj. Na blagdan Božića se već od 5. stoljeća slave tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica.

Sample Image

Kod polnoćke i zornice čita se izvještaj o događaju Božića s njegovim povijesnim odreženjem: u one dane izađe naredba cara Augusta da se provede popis svega svijeta. Kod zornice je naglasak na evanđeoskom izvještaju o navještaju pastirima, a kod poldanjice je proglas evanđelja sv. Ivana: u početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše u Boga, i ta Riječ bijaše Bog…

Sample Image

I Riječ tijelom postade i nastani se među nama! Ovaj proglas jasno uspoređuje stvaranje svijeta i utjelovljenje Sina Božjega; oba događaja povezuje osoba Sina Božjega. On, besmrtan, je po Božiću postao smrtnikom da bismo mi, po njemu, postali besmrtnici.

Sample Image

On, vječan, postade vremenit, da bismo mi po njemu postali vječni. Nastanio se među nama, prihvatio naš život, postao naš suputnik i supatnik. Ostvario je svoje poslanje i postao naš Spasitelj i Otkupitelj.

Sample Image

Biblijski izvještaj Isusovo rođenje tumači kao događaj koji se je zbio na slavu Bogu na visini i za mir ljudima dobre volje. Zapravo Biblija izriče trodjelno poruku o Božiću: očitovala se slava Bogu na visinama, uspostavlja se na zemlji mir, koji je potvrda Božje naklnosti prema ljudima.

Sample Image

Ljudi su od prvog Božića svjesni da uživaju Božju naklonost, a svakog Božića obnavljaju tu svijest, pa stoga njegovu i uzajamnu blagonaklonost, dobrostivost, dobrovoljnost. Hrvatski katolici dokazali su svoje vjerničko razumijevanje biblijskog Božića i u pjesmi Čestit svijetu izrekli svoje vjerovanje.

Sample Image

Hrvatski Božić

Božić je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja i u božićnim pjesmama i melodijama. Posebno su božićni običaji, a napose božićne pjesme, u stanju iz godine u godinu pobuditi vjerničko doživljavanje Božića, u pripravljanju na blagdan i u slavljenju blagdana. Svi ti običaji i pjesme uvjetuju pun odjek Božića u osobnom proživljavanju, ali i u obiteljskom i društvenom životu.

Sample Image

Običaji, naime, obnavljaju niz sadržajnih i ljudski vrijednih čina upravljenih očitovanju čovjekoljublja od čestitanja i darivanja do izmirenja zavađenih i novog poleta u obiteljskom življenju. Pjesme pak stvaraju ozračje radosti i svečanosti, a sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.

Sample Image

Božić je stoljećima odgajao hrvatskog čovjeka, i to ne samo u kršćanskoj vjeri, nego i za temeljne ljudske vrednote. Božićne pjesme odgajaju hrvatsku vjerničku dušu za kršćansku osjećajnost i suosjećanje. Razvijaju te stavove prema Isusu, Sinu Božjemu, rođenom kao dijete, ali i prema svim ljudima koji trpe.

Sample Image

Odgajaju na djelotvornu solidarnost sa svom djecom svijeta koja dijele sudbinu maloga Isusa. Hrvatski je vjernik od Božića učio i naučio da nije najveće zlo kad je dijete rođeno na slamici oštroj, ako može računati s ljubavlju roditelja. (hic.hr)

Sample Image
Andreja Dujnić: Navještenje Kristova rođenja

Popis likovnih umjetnikai izloženih djela:

Ana Guberina, Boje navještenja
Andreja Dujnić, Navještenje Kristova rođenja
Ante Starčević, Bogorodica s djetetom
Biljana Knebl, Anđeoski pejsaž – diptih
Božena Havlik, Zvona
Branimir Dorotić, Bogojavljanje
Davor Vuković, Svjetlo navještenja
Dijana Nazor, Sveta noć – diptih
Frano Radak, Maslina
Ivančica Cvitić Znidarčić, Otok zimi
Jadranka Štajduhar, Božićno jutro na Kupi
Jerko Bakula, Majka i dijete
Josip Fijucek, Žena
Karlo Kolundžić, Rukavci na Savi o Božiću
Kruno Margetić, Žarki pejsaž
Lahorka Rožić, Anđeo Mihale
Lahorka Rožić, Grožđe
Lahorka Rožić, Češnjak
Lucija Konda Labaš, Sky
Marija Suzak Delić, Sob
Mato Jurković, Čudo u Kani
Mato Jurković, Kardinal Kuharić
Milivoj Svoboda, Fenjer
Mladen Rajn, Raspelo
Snježana Aleksić, Čarobni pejsaž
Stjepan Katić, Crkva Svetog Križa u Ninu
Vanda Jurković, Mali Bog
Vlado Mlinjarić, Slika u slici
Vlado Puljić, Smokve
Živko Toplak, Božić u New Yorku

Sample Image

Pogledajte 60 foto s otvorenja!

Pogledajte galeriju radova!

Sample Image
Mr.sc. Stjepan Katić i prof.dr.sc. Branimir Richter

Akademija-Art.net