Snovita podmorja

Sample Image
Dijana Nazor predstavila je ovih dana zagrebačkoj publici svoj novi rad nazvan ” Oaza ” u prostorima Galerije Matice hrvatske u Zagrebu. Riječ je o vrlo kompleksnom djelu, slojevitom i bogatom značenjima na sadržajnoj razini, a u tehničko – izvedbenom smislu, njezina multimedijalna, ambijentalna instalacija odiše autorskom zrelošću i visokim profesionalizmom, čemu je svakako doprinjela i autoričina suradnja sa kustosicom izložbe i povjesničarkom umjetnosti Višnjom Slavicom Gabout, te sa Zorislavom i Gordanom Šojat, koji su autori svjetlosne instalacije na Dijaninoj izložbi.

Sample Image

Gradeći svijet jednog mitskog podmorja, Dijana Nazor ispunila je prostor galerije svojim ribama – objektima, koje su sastavljene od kamenih oblutaka različitih oblika i veličina, prepletenih i omotanih žicom, u čijoj igri linija prepoznajemo mnogostruke forme peraja, ribljih repova, fragilnih kostura, razigranih pokreta…..njezine ribe dočekuju nas kao nijemi, ali ljupki i gostoljubivi čuvari morskih dubina, one taktilno trepere u prostoru viseći na tankim nitima, ponegdje grupirane u malim jatima, ponegdje polegnute u svojoj težini i monumentalnosti po tlu, koje nas podsjeća na neki izgubljeni koraljni greben, a njihove plešuće sjene na zidovima još dodatno potenciraju dojam plavetne dubine, dočarane i sa posebnim svjetlosnim efektima u izvedbi para Šojat.   .

Čitav prostor prožet je plavetnilom svjetla, čiju mrko – plavu tminu na momente presjeca blijedoplavi, magličasti sjaj, te nam se čini kao da smo u potpunosti uronjeni u vodeni element, u njegovu fluorescenciju, gibajuću valovitost morskih pejsaža i njihovih stanovnika, iz čijih kamenih tijela ipak zrači i drevnost, koja nas podsjeća da je more kolijevka života i plodni izvor naše hrane, ali na simboličkoj razini, ono korespondira i sa jednim zaštićenim prostorom čovjekove duše, u kojem imaginacija umjetnice plete svoje priče, poigrava se sa iluzijama, istražuje multi-dimenzionalnost skrivenih značenja i otvara brojna pitanja kao izazov za naše pojedinačne impresije i katarze.
Vođena razigranošću svoje imaginacije, Dijana u svom poniranju kroz snovite labirinte svog podmorja ne daje konačne odgovore, ništa što bismo mogli sažeto percipirati na razini analitičkog uma, već naprotiv, ona nas blago potiče da zaronimo onakraj poznatih granica, da utišamo u sebi buku svijeta, buku misli i prepustimo se bojama i zvukovima, elementima, praformama, arhetipskim porukama na razinama našeg nesvjesnog, jer simbol Ribe u našoj civilizaciji ispunjen je brojnim značenjima, u raznim mističnim tradicijama, u drevnim kulturama, kao i u onim ” novodobnim ”, ribe simboliziraju skriveno obilje, početak i kraj, pradavne korjene našeg bića kojima se uvijek iznova vraćamo, jer spoznajemo da ništa od svijeta nismo vidjeli, dok nismo postali sposobni uroniti i spoznati svijetove u sebi, svijetove duše.
No  čarolija njenog svijeta ima i svoje naličje, otjelotvoreno u neumitnoj prolaznosti: krećući dalje kroz njezino podmorje, dublje u prostorije, tama oko nas postaje gušća, riblja tijela više nisu rasplesana, već polegnuta po tlu, zarobljena u rešetkastim konstrukcijama, te bistrolike ljepotice s početka priče nisu više žive, već onemoćale, okamenjene snatre svoj posljednji san, dok nas mrko zelena svjetlosna instalacija podsjeća na jata mrtvih ribljih tijela, kao da je prelijepo podmorje onečišćeno, ono više nije zaštićeni prostor, u njega je prodrlo nešto strano, zasićenost i buka svijeta, njegova golema glad, njegovi otrovi i otpadi, neke mračne struje, tmurnije perspektive…..
Naš svijet, naša duboka podmorja ranjiva su u svojoj eko – ravnoteži pred tim surovim utjecajima civilizacije koja bespoštedno guta svoja bogatstva, svoje prirodne ljepote i darove, mi osjećamo tu duhovno – ekološku prijetnju koju nam Dijana dočarava sa drugačijim emocionalnim ritmovima svojih konstrukcija, na samom dnu podmorja, skriveni u tami postajemo svjesni kako je lako izgubiti ono najvrijednije što imamo, i kako je lako podcjeniti ono što nam je bilo najvrijednije. No kao što je Riba simbol početka i kraja koji se susreću u jednoj točki, ova tamna vizija ipak nije konačna presuda: još uvijek se možemo osvrnuti unatrag, kroz vraćanje praizvoru možemo otkriti izgubljenu čistoću plavetnih dubina – kao sjećanje, viziju, kroz boju, svjetlo, miris i zvuk, možemo je utkati u našu inspiraciju, možemo još uvijek preporoditi sebe i prirodu oko nas.
S tom porukom da još uvijek nije kasno da pročistimo svoje izvore i dubine, u jednoj ozbiljnoj posvećenosti, u dubokom spoznavanju ljepote i prolaznosti, Dijana Nazor dala nam je na ovoj izložbi djelo izuzetne zrelosti, profinjenosti i jasnoće, a u likovnom smislu potaknula je intrigantno povezivanje svjetla i materije, starog i novog, slučajnosti i drvenosti, mrkog kamena i plavičaste, vodene fluidnosti.  (ak. slik. Krešimira Gojanović)

Sample Image

Biografija
 
Dijana Nazor rođena je 1971. godine u Splitu, gdje je 1990. završila Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. Godine 1995. diplomirala je na studiju likovne umjetnosti, na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu (danas Umjetnička akademija), te stekla zvanje profesora likovne kulture – restauratora. Iste godine dobila je nagradu fakulteta. Bavi se slikarstvom, likovnim oblikovanjem i ilustracijom. Skupno izlaže od 1993, a samostalno od 1995. godine. Sudjelovala je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Od 2004. radi kao konzervator – restaurator slika u Hrvatskome restauratorskom zavodu. Godine 2006. stručno se usavršavala u Parizu u atelijerima Cité Internationale des Arts, kao stipendist Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Članica je HDLU-a, LIKUM-a, Fotokluba Zagreb i Međunarodnog društva za obrazovanje putem umjetnosti – InSEA. Godine 2006. sudjelovala je na europskom kongresu InSEA-e, s predavanjem i izložbom dječjih likovnih radova. Koautorica je udžbenika za likovnu kulturu za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole i priručnika za učitelje " Pogled, potez " (Zagreb, Profil, 2007/2008). Od 1999. voditeljica je likovno-kreativnih radionica za djecu, a od 2006. i onih za odrasle.