Linić je uvjeren da podaci o Šegonovu kreditu nisu ‘iscurili’ iz HBOR-a, a glasine da je riječ o njegovu sukobu s ministrom obrta Gordanom Marasom nije želio komentirati
‘Radi se o našem sukobu koji ne bih komentirao’, rekao je Linić. Maras je rekao da ne zna ni za kakav sukob s Linićem. Ipak traži od Uprave HBOR-a da se očituje o slučaju i prije Nadzornog odbora HBOR-a, koji se trebao sastati u utorak. ‘Javnost o tome mora biti upoznata’, kazao je Maras. Suglasan je da treba mijenjati pravila po kojima tvrtke državnih dužnosnika posluju s državnim institucijama.
Prema izvješću Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o državnim potporama za 2012. vidljivo je da je u sektoru turizma podijeljeno 14 milijuna kuna na ime ‘potpora male vrijednosti’. Putem njih subvencioniran je kredit obitelji pomoćnika ministra financija Branka Šegona. Od 14 milijuna podijeljenih na državnoj razini, Šegoni su dobili milijun i sto dvadeset tisuća kuna, drugim riječima – osam posto ukupnih potpora!
Ministar financija Slavko Linić izjavio je kako, prema njegovim saznanjima, njegov zamjenik Šegon nije prekršio zakon. Njegovu ostavku ne očekuje, osim ako Povjerenstvo za sukob interesa ne utvrdi da je sukoba interesa bilo. Linić je ipak priznao da je bilo propusta u radu Porezne uprave u slučaju Šegon. ‘Postupanje Porezne uprave po ovoj prijavi o neadekvatnosti prihoda i imovine je neprihvatljivo. Radi se o propustu – predmet se nije riješio godinama niti se o tome obavijestila policija’, kazao je Linić. Napomenuo je da su uvjeti kreditiranja za područje turizma vrlo povoljni, ali da je kredit dodijeljen u skladu s kriterijima HBOR-a. Istaknuo je da je lani odobreno 77 takvih kredita te da ni jedan zahtjev nije odbijen.
Podsjetimo, nakon što su novinari HRT-a otkrili uvjete pod kojima je tvrtka Šegonove obitelji dobila kredit od gotovo 4 milijuna eura, istražili su i program kreditiranja turističkog sektora, sve kako bi dobili odgovor na pitanje – je li Šegonova tvrtka uopće mogla dobiti kredit od HBOR-a i pod kojim uvjetima?
A u programu kreditiranja turističkog sektora jasno piše da se povrat, odnosno refinanciranje postojećih kredita bez obzira na namjenu i njihovu ročnost, ne kreditira. Ipak, na kreditu jasno piše – veći dio odlazi na povrat postojećeg kredita. Na pitanje kako je to moguće – izvršna direktorica HBOR-a Ivanka Marčinković Putrić kazala je da u Šegonovu slučaju nije riječ o povratu nego o refundaciji. Međutim, kreditni kriteriji jasno propisuju da se neće financirati već započeta ulaganja.
Inače, Šegon je devedesetih godina bio načelnik za gospodarski i organizirani kriminalitet PU Splitsko – Dalmatinske, linijski inspektor za financijske institucije u odjelu gospodarskog kriminaliteta MUP-a RH, glavni analitičar za gospodarski kriminalitet u sektoru krim policije MUP-a RH. U imovinskoj kartice spominje, između ostalog, da je uštedio šest tisuća eura kao i da ima vinograd. (Foto: Pixsell, HRT, Index))
