Rusija je u utorak objavila da hitno kreće u izmjene svoje vojne doktrine kako bi reagirala na pojačanu prisutnost NATO-a na istoku Europe, piše BBC. Prema riječima visokopozicioniranog savjetnika u Kremlju Mihaila Popova, promjene strategije reflektirat će pogoršane odnose Rusije s Amerikom i NATO-om.
NATO je u ponedjeljak objavio da planira oformiti posebnu jedinicu za brzo djelovanje, koja bi unutar 48 sati od naredbe bila u stanju sa svojih 4.000 članova doći i pomoći u obrani države članice koja bi se našla u opasnosti zbog moguće ruske agresije. Taj vojni pakt najavio je i druge mjere kojima bi njegova prisutnost na istoku Europe bila vidljivija.
Sve se to, naravno, događa u kontekstu ukrajinske krize, u kojoj je dosad život izgubilo oko 2.600 ljudi, a posljednjih su dana proruski separatisti krenuli u žestoku protuofenzivu tjerajući ukrajinsku vojsku na povlačenje iz mnogih područja na istoku države. Službeni Kijev Moskvu proziva da je protiv Ukrajine pokrenula veliki rat, a ukrajinski ministar obrane tvrdi da je započeo najveći sukob na tlu Europe od Drugog svjetskog rata te da će se žrtve brojati u desecima tisuća.
Popov je zamjenik glavnog tajnika ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, a za agenciju RIA Novosti rekao je da se ‘vojna infrastruktura država članica NATO saveza sve više približava ruskim granicama’. Spomenuo je da se Moskva ugroženom osjeća i zbog najava mogućeg dodatnog proširenja NATO-a. Nedavno je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk izjavio da će njegova država pokušati ući u taj vojni pakt.
‘NATO-ovi su planovi dokaz želje američkih i NATO-ovih lidera da nastave s politikom jačanja napetosti u odnosima s Rusijom’, rekao je Popov, ne iznoseći pritom konkretnije detalje o promjenama vojne strategije, koja je posljednji put mijenjana 2010. godine, a u njoj stoji odobrenje korištenja nuklearnog naoružanja u slučaju najteže ugroze nacionalne sigurnosti.
U odvojenoj je izjavi ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio nabavku nekoliko stotina novih vojnih helikoptera i borbenih aviona već do kraja ove godine.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je rekao da ideja o ukrajinskom učlanjenju u NATO podriva napore za postizanje mira na istoku države.
S druge strane, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, zajedno s ostalim visokim dužnosnicima, Rusiju optužuje za otvorenu agresiju, što Moskva cijelo vrijeme demantira.
Iako je ruski predsjednik Vladimir Putin prije nekoliko dana izjavio kako bi trebalo početi razgovarati o državnosti jugoistoka Ukrajine, njegov je glasnogovornik ustvrdio da je ta izjava krivo protumačena. Kremlj se naljutio i na šefa Europske komisije Josea Manuela Barrosa, koji je svojim kolegama na summitu EU proteklog vikenda otkrio da mu se Putin preko telefona kako bi, kada bi to poželio, Kijev mogao zauzeti za dva tjedna. (Jutarnji.hr)
