Spomendan svetog pape Ivana Pavla II. svečano je proslavljen u zagrebačkoj prvostolnici u srijedu 22. listopada misnim slavljem na kojemu se okupio hrvatski episkopat u sklopu redovitoga jesenskoga plenarnoga zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije. Uz koncelebraciju apostolskoga nuncija u RH mons. Alessandra D’Errica, dvadeset biskupa i 12 svećenika misu u povodu proslave prvoga blagdana novoga svetca Katoličke Crkve predslavio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a propovijedao je hvarsko-bračko-viški biskup mons. Slobodan Štambuk.
Pozdravljajući vjernike predsjednik HBK-a zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić podsjetio je da je većini hrvatskih biskupa upravo sv. Ivan Pavao II. dodijelio dekrete i zaduženja predvoditi mjesne Crkve, pa su se u zajedničkoj molitvi s okupljenima u zahvalnosti prisjetili Velikoga Pape na mjestu na kojemu je prije dvadeset godina klečao pred grobom hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca.
Kardinal Bozanić pozvao je okupljene na predaniju molitvu za proglašenje svetim bl. Stepinca riječima: “Molimo, radujući se danu kada ćemo bl. Alojzija Stepinca moći častiti kao svetca”, te u molitvene nakane uključio katoličke obitelji, na što poziva i papa Franjo.
U duhovnom zajedništvu s općom Crkvom u homiliji se biskup Štambuk osvrnuo na misna čitanja te prepričao san tijekom kojega je razgovarao s Ivanom Pavlom II. “Slavimo dragi blagi dan u čast velikog Hrvata, Ivana Pavla II. Znaš da te vole Hrvati”, poručio je biskup Štambuk.
Nakon misnoga slavlja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu predstavljena su Sabrana djela đakovačko-osječkoga nadbiskupa u miru mons. Marina Srakića, bogati opus od 12 svezaka koji obuhvaća plodonosni znanstveni i pastoralni rad nadbiskupa tijekom pedeset godina svećeništva i dvadeset godina biskupstva.
O Sabranim djelima govorili su predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, urednik izdanja mons. dr. Vladimir Dugalić, te član Uprave “Glasa Slavonije” Marijan Beljan, a predstavljanje su svojim dolaskom uzveličali (nad)biskupi, kao i predstavnici političkoga, društvenoga i znanstvenoga života.
Riječ je o više od devet tisuća stranica teoloških rasprava, razmišljanja, homilija, ratnih apela, ali i povijesnih priloga, a velik izdavački pothvat doprinos je hrvatskoj teološkoj misli, posebice u području moralne teologije, dok neki svesci daju svjedočanstvo vremena Đakovačko-osječke nadbiskupije. (it, gk)
