Gostujući u srijedu 26. ožujka u zadarskom sjemeništu Zmajević postulator kauze za proglašenje svetim blaženog kardinala Alojzija Stepinca mons. dr. Juraj Batelja osvrnuo se na tijek postupka Stepinčeve kauze, kao i na mogući početak kauze kardinala Franje Kuharića, želeći ukloniti nejasnoće koje su se pojavile u javnosti.
Još uvijek nije riječ o čudu
U slučaju kardinala Stepinca kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za kauze svetaca, primio je od liječničke komisije njihovo mišljenje o izvanrednom događaju koje su u javnosti neki kvalificirali čudom.
“Međutim, ne radi se još o čudu. Ne može kardinal proglasiti čudo. Nego, nakon što se nalaz medicinske komisije suoči sa svjedočanstvom ljudi koji su molili, koji su u tome sudjelovali, da se vidi uzročno-posljedična veza, da je ozdravljenje cjelovito, potpuno, trajno, da nema recidiva, da se izlječenje dogodilo, s jedne strane; istovremeno, i molitelji da su na to utjecali. Tumačenje toga će učiniti teolozi. Nakon teologa, slučaj ide na Kardinalsku komisiju, a tek onda ide papi na potpis i dekret. To može trajati kraće ili duže vrijeme. Svakako, bez obzira, bit će kanonizacija”, rekao je mons. Batelja.
Istaknuo je pritom da je potrebno “i narod i sebe pripremiti za takav veliki čin” te preporučio u molitve daljnji rad postulatora i sretan završetak kauze.
Kauza kardinala Kuharića još nije otvorena
Osvrćući se na slučaj kardinala Kuharića, mons. Batelja je pojasnio da kardinal Bozanić još nije otvorio tu kauzu, već je prije dvije godine, na godišnjicu smrti kardinala Kuharića, najavio da razmišlja o uvođenju kauze i da u tom vidu želi prikupiti dokumentaciju. Mnogi su, međutim, netočno shvatili da je kauza već otvorena.
Mons. Batelja je pristao biti postulator u toj pripravnoj fazi. “Proučio sam što je trebalo i zamolio sam nadbiskupa Bozanića da uvede kauzu za kardinala Kuharića. Njegovo je bilo pitati mišljenje Hrvatske biskupske konferencije, svih biskupa, što oni misle o tome. I dobio je jednoglasnu podršku. Nakon toga, na traženje zagrebačkog nadbiskupa, Sveta Stolica daje svoj placet da se može uvesti kauza”, pojasnio je.
“Kad nadbiskup dobije pozitivno mišljenje Svete Stolice, Kongregacije za proglašenje svetih, zagrebački nadbiskup mora imenovati povijesnu komisiju koja će istražiti sve arhive, svu dokumentaciju koja postoji i donijeti sud o tome. Na temelju te skupljene građe, treba izdvojiti ono što je relevantno za kauzu. Ne može postulator raditi s pedeset tisuća stranica; dvadeset i sedam godina nadbiskupske službe Kuharića, to je puno dekreta, odluka, propovijedi, pisama, godine biskupske konferencije.
Nakon što su povjesničari učinili svoj dio i nadbiskupu dali odvojeno mišljenje o tome, nadbiskup mora imenovati komisiju teologa koji moraju pročitati potrebno u odnosu na pravovjerje i moralni život. Kad nadbiskup to sve prouči, s time se suoči i vidi da se narod zaista Kuhariću moli, da se ta molitva realizira kroz određene pobožnosti ili milosna uslišanja, ako je osvjedočen o glas svetosti, onda će meni nadbiskup odgovoriti, primjerice: ‘Na Vašu molbu, koju ste podnijeli tada i tada, ovime odgovoram da uvodim kauzu za proglašenje blaženim kardinala Kuharića’.
Nakon toga, kao postulator mu šaljem dopis u kojem molim nadbiskupa da imenuje crkveno sudište koje će ispitati svjedoke. Moram priložiti listu svjedoka koje mora ispitati. Nije to tako jednostavno ni tako brzo. Uostalom, kauze se rade sto, dvjesto, tristo godina. Ivan Pavao II. nas je ‘razmazio’, pa je to malo požurio. Ali sve neka prođe svoj dio vremena”, zaključio je mons. Juraj Batelja, protumačivši time očekivanja u javnosti onih koji su govorili da će kardinal Kuharić za dvije godine biti proglašen svetim.
Preporuka je svakako, poručio je mons. Batelja, da se i dalje utječemo molitvenom zagovoru Stepinca i Kuharića, uzornih pastira Zagrebačke nadbiskupije voljenih od puka iz cijele domovine, koji su u teškim vremenima služili cijelom hrvatskom narodu. (laudato.hr / tuzgn / gk)
