Petar Dolić predstavlja se sa četrdesetak reljefa malog formata u drvu (25×25, dubine 7 centimetara). Dolićevi psi, koze, ptice, mačke, medvjed, …, obrađeni su u plitkom reljefu u kojemu umjetnik intervenira i obogaćuje ga crtežom slikarske i kiparske senzibilnosti. Iako su njegovi plitki reljefi manjih dimenzija, postavljeni su tako da čine konzistentnu cjelinu, vizualno gotovo podsjećajući na neobičan životinjski mozaik koji bogato ispunjuje cijeli prostor. Imaginarni Dolićev privatni lički zoološki vrt sastoji se od bogatog odabira životinja, od domaćih do egzotičnih, obrađenih originalnim pristupom, unoseći u izgled prikazanih životinja simpatičnu i toplu jednostavnost gotovo diznijevske mekoće.
Svakom bi životnom prostoru prisutnost ovih životinjskih likova nadomjestila tako neophodnu vezu čovjeka i životinje, ali i čovjeka i prirode, što u potpunosti potvrđuje uspješnost Dolićevih uradaka kojima nedvojbeno pomiruje bajku i stvarnost.
Iz predgovora : Marta Kuliš Aralica
Petar Hranuelli je prvi hrvatski kipar u povjesti Like koji koristi Lički kamen za skulpturu pronalazeći ga u prirodi od Mazina do Lovinca. Kiparska duša Petra Hranuellija je stara. Drevna i puna mudrosti i poštovanja prema materijalu i materiji, umijeću i znanju. Obliku i ideji preuzetoj iz nasljeđa predaka što su na samom početku stvaranja antropomorfnih oblika zaustavljali vrijeme i pokret. Strpljivošću prvih srednjeeuropskih hominida i paleolitskih umjetnika Hranuelli u šamanskom ritualu lomljenja, brušenja i poliranja kamene površine oslobađa figurice svjetlosti pune snage i života što prkose novim tehnologijama i brzim rješenjima. U nesvjesnom mehanizmu preživljavanja Hranuelli poseže za kamenom, živom materijom koja progovara, sluša i poput Duha svetog govori svim jezicima svijeta, najstarijim jezikom Majke Zemlje, titrajima i zračenjima atoma i subatoma što umjetnika čine prvim do demijurga, izvlače na površinu i spašavaju ga od utapanja u osrednjosti, dosjetkama, umjetnosti trenutka i destrukcije, čineći ga tako umjetnikom svijetle strane stvaranja dobre (i vječne) umjetnosti. Petar Hranuelli još uvijek traga za kamenom mudrosti, oslobađa tragove života zarobljene u kamenu, njegov duh i dušu, individualnost i besmrtnost, naglašava važnost misterija stvaranja, oblikovanja i nastajanja, vezu između zemlje i neba, materije i duha, što u sinergiji stvaranja kamenu udišu misterij života.
Iz predgovora: Draženka Jalšić Ernečić
Vrijeme: 2.8.2014. u 14 sati
Tema: „Prilike iz Like”
Mjesto: Dom kulture, Lovinac
