Objavu rata Srbiji 28. srpnja 1914., mjesec dana nakon Sarajevskog atenata, prijestolnica Austrougarske Monarhije, središte srednjoeuropske kulture, dočekala je eksplozijom radosti da bi se nakon četiri godine sukoba i patnji carstvo raspalo, i zemlja više nije pronašla svoj mir.
Riječima “Mojim narodima”, tadašnji car, 84-godišnji Franjo Josip počeo je pismo kojim je Srbiji objavio rat mjesec dana nakon što je srpski nacionalist Gavrilo Princip ubio prijestolonasljednika nadvojvodu Ferdinanda i njegovu suprugu u Sarajevu.
Pismo je bilo napisano njemačim jezikom i prevedeno na mađarski i češki kako bi doprlo do naroda goleme monarhije.
Vijest u Beču bila je objavljena u 19 sati, a gomila koja je satima čekala ispred novinskih redakcija razgrabila je specijalna izdanja i uskoro se val radosti prolomio tadašnjim velegradom od dva milijuna ljudi.
Uz povike hura, himne u slavu monarhije, u zrak su letjeli šeširi, isticale se zastave na prozorima. Smjena straže pred dvorcem Hofburgom prerasla je u narodno slavlje uz vojnu glazbu.
Domoljubna okupljanja koje je neprestance podgrijavala politička propaganda održavala su se od 23. srpnja kada je Austro-Ugarska poslala Srbiji ultimatum.
Na selu je euforija bila daleko manja, ističe direktor vojnog muzeja u Beču Christian Ortner.
“Srednji sloj i buržoazija bili su vrlo patriotski nastrojeni i zagovarali su rat, no na selu se razmišljalo drukčije, o konjima za vojsku i sinovima koji će biti unovačeni, na katastrofu za poljodjeljstvo”.
Fotografije objavljene u novinama prikazivale su nasmijane vojnike i njima zadivljene žene.
Car Franjo Josip koji u svome pismu piše da je želio “svoje narode poštedjeti teških žrtava” odlučio je objaviti rat na nagovor svojih savjetnika, ocjenjuju povjesničari.
Odluka o ratu pala je, međutim, davno prije ultimatuma poslanog Beogradu kojim se tražilo da srbijanske vlasti dopuste austrijskima istragu Sarajevskog atenata. Taj atentat uvjerio je Austro-Ugarsku da treba dokrajčiti neovisnu Srbiju osumnjičenu za poticanje nacionalističkih nemira slavenskih naroda u carstvu, napose u Bosni i Hercegovini koju je Beč anektirao 1908.
Ultimatum odaslan 23. srpnja sročen je ponižavajućim tonom, tako da postigne negativan odgovor. No Srbija je prihvatila gotovo sve uvjete tražeći tek da međunarodna arbitraža presudi o prisutnosti austrijskih istražitelja na njezinu tlu. Beč je bez obzira na to počeo mobilizaciju i 28. srpnja objavio rat.
Sedam dana poslije sve su europske sile zaratile.
Za srednjoeuropsko carstvo stvari su išle od zla na gore. Od 2,4 milijuna vojnika mobiliziranih ljeti 1914., već idućeg prosinca bilo je 1,1 milijun ubijenih, zarobljenika ili nestalih.
Nakon četiri godine sukoba i patnji habsburška se monarhija raspala, a nove su države proglašene.
Poraženi vojnici i časnici koji su se vratili u Beč između 1918. i 1920. bili su posebno ogorčeni.
“Nitko im nije zahvalio, nije više bilo cara, nova Austrija nije više ništa željela imati s njima”, objašnjava Christian Ortner.
“Nekima su činove trgali već na željezničkim kolodvorima, časnicima su oduzimali sablje kao znak nečasnog otpusta. Nisu više bili heroji, bili su relikvije propalog režima, nepoželjne osobe”.
Za mnoge časnike aristokratskog porijekla nastupilo je teška ekonomska situcija jer su izgubili poljoprivredna imanja u novoproglašenim državama koja su nekada bila u sastavu Austrougarske Monarhije. Svi oni postali su lak plijen radikala ljevice ili desnice, a svemu je pomogla i gospodarska kriza.
“Zemlja je bila rastrgana i nije više pronašla svoj mir”, zaključuje Orner.
Sve je vodilo prema austrofašizmu, građanskom ratu 1934., Anschlussu (aneksija) koji je provela nacistička Njemačka 1938. godine. Austriju je čekao novi poraz raspadom Trećeg Reicha 1945.
Prvi svjetski rat donio je i neke pozitivne učinke kao što su univerzalno pravo glasa, pravo glasa ženama, demokratski sustav u kojem su svi bili slobodni i jednaki, brisanje aristokratskog režima.
O stotoj obljetnici sukoba Austrija je organizirala niz povijesnih retrospektiva i umjetničkih izbložbi te otvorila stalni postav u Vojnom muzeju u Beču.
Na 28. lipnja stotinjak potomaka dinastije Habsburg bilo je na komemoraciji u dvorcu u kojem su pokopani Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija.
“Austrougarska Monarhija danas je pomalo romantično”, drži Christian Ortner, no promatran iz perspektive 2014., rat objavljen 28. srpnja 1914. nerazumljiv je novim generacijama”. (Dalje)
.jpg&url=https://akademija-art.hr/2020/01/03/prije-tocno-100-godina-austro-ugarska-objavila-rat-srbiji/&description=Prije%20točno%20100%20godina%20Austro-ugarska%20objavila%20rat%20Srbiji){kind=link}