Od 2020. će Europa plin iz Kaspijskog mora dobivati putem Prekojadranskog plinovoda. Nakon početnih poteškoća ti planovi dobivaju sve jasnije obrise. Među najvažnijim odlukama je da će Moskva biti isključena iz projekta piše Deutsche Welle
Prekojadranski plinovod (TAP) bi trebao ići preko sjeverne Grčke i Albanije do južne Italije gdje bi bio spojen s postojećom mrežom.
Iz čitavog projekta bi bila isključena Rusija. Financiranje južnoeuropskoga plinskog koridora izgledalo je upitno nakon što su u veljači njemački energetski koncern E.on i francuski koncern Total izrazili želju da napuste taj projekt, što su krajem rujna i učinili. Ali, u međuvremenu je spreman novi investitor. Enagas, jedan od najvećih ponuđača plina u Španjolskoj, preuzet će većinu udjela financiranja od Eona. Najvažniji investitori u Prekojadranski plinovod su i dalje britanski energetski div BP, norveški Statoil i azerbajdžanski državni koncern Socar s po 20 posto udjela.
Žao nam je, naravno, da su Eon i Total odustali, ali svako poduzeće mora gledati odgovara li ta investicija u njegov portfolio”, kaže trgovački direktor TAP-a Lutz Landwehr u razgovoru za DW. Španjolski ponuđač plina Enagas je u svakom slučaju jak i donosi konkretna, specifična iskustva. Utoliko će TAP iz promjene investitora izaći jači, smatra direktor Landwehr.
Pripremne investicije, primjerice u prilazne ceste, počet će već 2015. godine, izjavio je Landwehr u srijedu (1.10.) na energetskoj konferenciji “Balkans and the Adriatic Oil & Gas Summit” u Ateni. Prve isporuke plina iz azerbajdžanskoga izvora, plinskog polja Šah Deniz, koji navodno ima više od bilijun prostornih metara plina, trebale bi krenuti tek početkom 2010. godine. Prekojadranski plinovod bi trebao pokrivati do 20 posto europskih potreba za plinom.
Od 880 kilometara planiranog plinovoda, 540 kilometara otpada na Grčku čime ta zemlja koju potresa kriza dobiva ključnu ulogu u provedbi projekta. Već 2013. su Grčka, Albanija i Italija u Ateni potpisale sporazum o gradnji TAP-a i time jasno dale na znanje da su za taj projekt vrijedan milijarde eura.
Ipak postoje poteškoće. Još nije utvrđeno kuda bi točno trebao prolaziti plinovod preko sjeverne Grčke, s obzirom na to da više gradova, općina i građanskih inicijativa prosvjeduje protiv planova izgradnje i zahtijeva promjenu trase. Prema pisanju grčkih novina Ta Nea postoji više od 140 zahtjeva za promjenom trase. Konzorcij za gradnju plinovoda obećava da će sve prigovore pomno preispitati i provesti “socijalni investicijski program” u dogovoru s općinama na licu mjesta, kako bi projekt naišao na veću potporu. (DW)
