Papa Franjo u nedjelju je na kraju mise u Betlehemu pozvao izraelskog predsjednika Shimona Peresa i njegova palestinskog domaćina Mahmuda Abasa na zajedničku molitvu za mir u “njegovu domu” u Vatikanu, a neposredno prije mise iznenadio je prisutne zaustavivši se i pomolivši pred zidom koji dijeli Betlehem i Jeruzalem, a Palestinci ga doživljavaju kao simbol izraelskog ugnjetavanja.
“Ovdje u Betlehemu u kojemu je rođen Princ mira, želim pozvati gospodina predsjednika Mahmuda Abasa i gospodina predsjednika Shimona Peresa da mi se pridruže u molitvi iz srca upućenoj Gospodinu da nam podari mir”, rekao je Papa prije početka molitve Kraljice neba kojom je završio misu. Novinari o Papinoj poruci nisu bili unaprijed obaviješteni.
“Kao mjesto zajedničke molitve nudim svoj dom u Vatikanu. Svi želimo mir, a mnogi na njemu svakodnevno rade malim koracima. Brojni među njima upravo su oni koji pate i strpljivo podupiru mnoge napore i pokušaje da se mir postigne. Izgraditi ga težak je posao, no muka je živjeti bez njega”, kazao je u Papa u pozivu bez presedana. Na novinarsko pitanje da komentira Papin poziv Peresova glasnogovornica odgovorila je da izraelski predsjednik “uvijek prihvaća bilo koji ljubazan poziv na promicanje mira”.
Bergolio je u nedjelju sve prisutne iznenadio zaustavivši se i pomolivši pred zidom koji dijeli Betlehem i Jeruzalem, a Palestinci ga doživljavaju kao simbol izraelskog ugnjetavanja. Oslonivši čelo o betonski zid što su ga Izraelci podignuli prije 10 godina za vrijeme vala palestinskih samoubilačkih napada, da bi, kako su objasnili zajamčili sigurnost svojim građanima, tiho se pomolio na mjestu na kojemu je netko crvenim sprejem ispisao “Slobodna Palestina”. Iznad njegove glave na lošem je engleskom bio ispisan grafit: “Betlehem izgleda kao varšavski Geto”.
Propovijed u Betlehemu papa Franjo je iskoristio za gorljivo promicanje prava djece, kazavši kako su uvjeti u kojima ona žive svojevrsna “dijagnoza” suvremenog društva u kojemu ih se još uvijek izrabljuje i prezire.
U homiliji apolitičnog prizvuka Jorge Bergoglio gorljivo je pozvao društvo da se angažira na promicanju prava iznimno velikog broja djece koja još uvijek žive u nehumanim uvjetima i na društvenim marginama. “Nažalost u suvremenom svijetu koje raspolaže razvijenim najsofisticiranijim tehnologijama brojna se djeca izrabljuju, zlostavljaju, nad njima se provodi nasilje, služe kao roblje kojim se trguje. Mnoga djeca danas završavaju kao izbjeglice ili smrtno stradaju. Zbog svega toga danas se trebamo sramiti pred Bogom koji je i sam bio dijete”, kazao je Papa aludirajući na Isusa rođenog u Betlehemu.
“Jesmo li u potpunosti indiferentni prema ovom problemu? Jesmo li ljudi koji koriste birane pobožne izraze, a potom slike siromašne djece koriste kako bi na njima zaradili? Znamo li ih saslušati, obraniti, moliti za njih i s njima? Ili ih zanemarujemo kako bismo se brinuli o vlastitim interesima? Djeca su znak. Znak nade, znak života… Kad su djeca voljena, prihvaćena, kada su njihova prava zaštićena obitelj je sigurna, društvo je bolje, a svijet je puno humaniji”, rekao je Papa u propovijedi.
Po završetku mise u Betlehemu papa Franjo je kazao: “Kontemplirajući ovdje o Svetoj obitelji moja misao spontano se okreće prema Nazaretu koji ću, ako Bog da u nekoj drugoj prilici uspjeti posjetiti. Odavde šaljem poruku ljubavi svim kršćanskim vjernicima koji žive u Galileji i potičem ih na realizaciju Međunarodnoga centra za obitelj u Nazaretu.” U centru bi trebale boraviti obitelji hodočasnika u Svetu Zemlju. Kršćani iz Galileje, osobito oni iz područja Nazareta izrazili su nezadovoljstvo što Papa tijekom trodnevna posjeta Svetoj Zemlji nije našao nimalo vremena da ih posjeti, a njegovi prethodnici Pavao VI., Ivan Pavao II., i Benedikt XVI. su to učinili.
U Izraelu, zemlji s oko 8,2 milijuna stanovnika živi oko 160.000 kršćana, među kojima ih gotovo 80 posto pripada arapskoj manjini koja je ondje ostala nakon proglašenja neovisnosti Izraela 1948. (JP Newsroom)
