Papa Franjo: Filipini su me dirnuli. Moguće putovanje u Afriku krajem godine

pope f

O posjetu Filipinima, o vrlo važnim temama za javni život: od korupcije u crkvenima i civilnim ustanovama do „ideološke kolonizacije”, od teorije roda do kontracepcije, te o mogućim putovanjima tijekom 2015. godine, govorio je Sveti Otac tijekom leta od Manile do Rima

pope f

Papu su najviše dirnule geste Filipinaca, prožete iskrenom ljubavlju. Na upit što iz Filipina nosi sa sobom, Papa je rekao da je duboko dirnut gestama, ali ne protokolarnim, nego spontanim, jer su iskrene. Najviše me dirnulo kad sam vidio kako otac podiže dijete da ga Papa blagoslovi te očeva sreća zbog blagoslova, kao da je želio reći: ovo je moje blago, moja budućnost, moja ljubav – ustvrdio je papa Franjo dodajući:

Filipinski narod zna trpjeti, kadar je podići se i ići naprijed. Tijekom razgovora s tatom dobrovoljke poginule u Taclobanu, snažno su me pogodile njegove riječi: „Umrla je služeći”. Mučio se tražeći riječi da izrazi prihvaćanje njezine smrti – objasnio je Sveti Otac.

Susret s preživjelima u Taclobanu snažno se dojmio Svetoga Oca. Satrlo me gledanje Božjega puka kako moli nakon katastrofe, gotovo sam ostao nijem. Razmišljanje o njima snažno pogađa Papu, čiji glas poprima drukčiji ton kad ga novinar pita o budućim apostolskim putovanjima.

Papa ne izbjegava odgovor, ali pojašnjava da je riječ o pretpostavkama. „Hipotetično odgovaram”. U planu je pohod Srednjoafričkoj Republici i Ugandi. Ta dva putovanja. Vjerujem pri kraju godine… te trima južnoameričkim državama, također ove godine – o svemu se još raspravlja – Ekvatoru, Boliviji i Paragvaju. Sljedeće godine, ako Bog da, želio bih pohoditi, – ali još ništa nije programirano – Čile, Argentinu i Urugvaj – odgovorio je Papa.

Zbog logističkih razloga Papa isključuje posjet Kaliforniji u slučaju proglašenja svetim Junipera Serre u rujnu – odvijat će se u svetištu u Washingtonu, objasnio je; poradi sličnih razloga isključuje da bi iz Meksika mogao doći u Sjedinjene Države, premda priznaje vrijednost geste „bratstva” prema seliocima.

Na upit o korupciji koju ne prestaje osuđivati, Papa potvrđuje da je korupcija i posljedično nepoštenje svjetski problem, vrlo se lako uvuče u ustanove, ne samo u osobe, a žrtve su uvijek siromašni. Slično se događa kad su crkveni ljudi i ljudi u Crkvi pokvareni, ustvrdio je Papa navodeći slučaj kad su ga u Buenos Airesu pokušali podmiti, kada su mu dva Vladina službenika obećala veliku sumu novca za siromahe, ali su zahtijevali da polovica pripadne njima. Odmah sam odbio njihov prijedloga – ustvrdio je Papa.

Vjerujem da Crkva treba biti uzor u odbijanju svakovrsne svjetovnosti. Redovnicima, biskupima, svećenicima, časnim sestrama i laicima, ako zaista vjeruju, svjetovnost je najveća opasnost. Vrlo je ogavno gledati posvjetovljene redovnike, crkvene dostojanstvenike i časne sestre. Odvratno ih je gledati ako ne slijede Isusov put, kad idu putem neke nevladine organizacije koja se naziva Crkvom. Ali to nije Isusova Crkva, nevladina organizacije nije Crkva – ponovio je papa Franjo.

Neki su novinari tražili pojašnjenje nekih tvrdnji izrečenih tijekom leta od Colomba prema Manili; da objasni pokazivanje „šake”, odnosno koje su granice slobode izražavanja. Papa je kazao da se svi teoretski slažu kako valja okrenuti drugi obraz kad je u pitanju izazivanje, ali zapravo „ljudi smo”, dakle ponavljanje uvrede može izazvati pogrješan odgovor. Stoga valja biti „oprezan” – ustvrdio je Sveti Otac.

Drugi se pak upit odnosio na objašnjenje pojma „ideološka kolonizacija” što je objasnio jednim prizorom od prije dvadeset godina, kada je nekom ministru školstva, koji je tražio golem zajam „za izgradnju škola za siromašne”, postavljen uvjet da će dobiti novac ako u školama odobri uporabu knjige o teoriji roda – podsjetio je Papa.

Ideološka je kolonizacija kad nekom narodu dolaze s idejom koja nema veze s narodom, nego s nekim skupinama, ali ne s narodom; kada narod koloniziraju s idejom čiji je cilj promijeniti mentalitet ili strukturu (…). To nije nikakva novost. Tako su u prošlom stoljeću činile diktature. Svojom su ideologijom opili narod i tako su ga kolonizirali; sjećate li se Hitlerove mladeži? Koliko su patnje nanijele te diktature? Narodi ne smiju izgubiti slobodu – istaknuo je papa Franjo.

Odgovarajući na upit o kontracepciji povezanoj s lažnim mitom da kršćani moraju rađati mnogo djece, Papa je rekao da je Crkva uvijek promicala načelo odgovornog očinstva i majčinstva, objašnjenoga u enciklici blaženoga Pavla VI. ‘Humanae vitae , koji je „prorok” a ne „zatvoren” papa. On je pred očima imao opći neomaltuzijanizam (…) Maltuzijanizam je želio da velike sile nadziru cijelo čovječanstvo. Gdje piše da kršćani moraju serijski rađati djecu? Prije nekoliko mjeseci sam ukorio jednu ženu jer je nakon sedam carskih rezova očekivala osmo dijete: Vi želite ostaviti sedmero siročadi? To je kušanje Boga. Govori se o odgovornom očinstvu – ustvrdio je Papa.

Govoreći pak o pozivu islamskim državama da se jasno očituju protiv terorističkih skupina, Papa je rekao kako vjeruje da će u muslimanskom svijetu mnogi „dobri ljudi” tijekom vremena steći znatno veći utjecaj. Objasnio je pak zašto u audijenciju nije primio Dalai Lamu, rekavši da je „protokolarni običaj Državnoga tajništva” da se šefovi država ne primaju u audijenciju kad su u Rimu na međunarodnim susretima.

Razlog nije bio odbijanje osobe ili strah od Kine. Da, mi smo otvoreni i sa svima želimo mir. A kakvi su odnosi. Kineska je vlada obzirna, obzirni smo i mi; korak po korak idemo naprijed, tako je to u povijesti, zar ne? Još se ne zna ništa, ali oni znaju da sam raspoložen za dijalog i posjet. Oni to znaju – zaključio je Sveti Otac. Radio Vatican