Osvrt na tragična događanja vezana uz pariški satirički tjednik i pitanja slobode izražavanja

pozega

Molitva za jedinstvo kršćana u Požegi – Biskup Antun Škvorčević pozvao je sve nazočne da na temelju evanđeoske mudrosti nastoje kritički promišljati o svemu onome što se događa u spomenutom smislu i u Hrvatskoj te da oblikuju stavove koji promiču dijalog, podupiru međusobno razumijevanje ljudi i povezanost u društvu

pozega

Požega – Na prvi dan Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana biskup Antun Škvorčević predvodio je u požeškoj crkvi Sv. Lovre misu za jedinstvo kršćana. Uvodeći u slavlje osvrnuo se na sivi kišni dan i tmurne obzore i kazao nazočnima kako je još teže kad pomrače obzori duše te ih je potaknuo da otvore srca Bogu da ih on svojom riječju i prisutnošću prosvijetli. Podsjetio je na završetak božićnog vremena i početak nedjelja kroz godinu te na važnost Molitvene osmine za jedinstvo kršćana koja se ove godine odvija na temu „Daj mi piti”. Pozvao je nazočne da se uključe u duhovni molitveni ekumenizam. Upozorio je na odjeke teškog ubojstva 12 novinara francuskog satiričnog tjednika „Charlie Hebdo” te pozvao na molitvu da se izbjegnu moguće tragične posljedice toga događaja.

Na temelju liturgijskih čitanja iz Knjige o Samuelu i Evanđelja biskup je u homiliji progovorio o tome kako se putem vjerničke pozornosti srca može Boga čuti, vidjeti, biti pokrenut na traženje, naći ga i s njime oblikovati vlastiti život. Istaknuo je da pisac Prve knjige o Samuelu prikazuje Elija kao izvrsnog odgojitelja koji malog Samuela poučava kako Boga čuti i odgovoriti na njegov poziv. Ukazao je na dragocjeno služenje učitelja, napose u katoličkim školama koji prenose mladim ljudima stručna znanja i pri tom im pomažu osluškivati Boga, uvode u život po vjeri, potiču da poput učenika u današnjem evanđelju krenu za Isusom te u njemu nađu odgovore na svoja najdublja mladenačka pitanja. Dodao je, ako ponestane ljudi koji u Hrvatskoj osluškuju Boga, ostat ćemo na površini života, sami na putu sa svojim kratkoročnim projektima utemeljenima na našim ograničenim mogućnostima.

Kazao je kako je osluškivanje Isusa Krista i posluh njegovu Duhu silno važan stav s obzirom na jedinstvo kršćana, koje se ostvaruje kad krštene osobe dadnu prvenstvo svome Gospodinu i nastoje oko vjernosti njegovu pozivu, ne ponašajući se po podjelama koje je ljudska slabost ili grješnost uspostavila. Biskup je podsjetio kako nije riječ o brojčanom jedinstvu kršćana, međusobnoj fizičkoj blizini, nego prvenstveno o onome što u nama ostvaruje Isusov Duh koji nas iznutra povezuje u zajedništvo jednoga Tijela, koje se potom treba očitovati i na izvanjski način. Spomenuo je kako bračno iskustvo svjedoči da fizička blizina postaje nepodnošljiva, brak mjestom mržnje i sukoba, završava rastavom kad ponestane nutarnje duhovne snage, ljubavi, dara Božjeg koji ljude međusobno povezuje više od ičega izvanjskoga te da taj dar valja moliti i za Crkvu i za obitelj.

Biskup je istaknuo da to nema značenje samo na međuvjerskoj razini, nego na svoj način i za međunacionalne i međudržavne odnose koji se ne bi smjeli svesti na tehnička pitanja, taktičko odmjeravanje oružane ili neke druge moći, biti sustav zastrašivanja, nego iskrena izgradnja međuljudskog povjerenja utemeljena na međusobnom poštovanju u različitosti, nastojanja oko pravednosti i mira. Biskup se u tom kontekstu osvrnuo na ono što se dogodilo u Parizu s ubojstvom novinara satiričkog tjednika „Charlie Hebdo” i prijeti teškim posljedicama ukoliko govor o slobodi i njezinoj obrani ne bude povezan s dovoljno osjetljivosti i poštovanja prema drugome u njegovoj različitosti, napose za njegove svetinje. Ponovio je stav koji je izrekao prošle nedjelje na blagdan Gospodinova krštenja vjernicima u crkvi Sv. Lovre kada je osudio svako nasilje i počinjene zločine u Parizu i podsjetio na riječi sv. Pavla kako sloboda nije u tome da svatko čini što hoće, nego u onome što potvrđuje čovjeka u njegovu dostojanstvu te istaknuo da u tom smislu i demokratska sloboda izražavanja treba biti civiliziran, etičan čin, ne bi smjela nikoga ponižavati ili vrijeđati, moralno ubijati. Dodao je da sloboda izražavanja, pa tako i u satiri i karikaturi ne bi smjela prijeći granicu istinitoga i lijepoga, podsjećajući kako umjetnost kao tvorevina duha ne tjera život na polove nego traži „sredinu”, da je traganje za mjerom u oblikovanju vlastitog života i u odnosu prema drugome povezano s poštivanjem etičkih načela. Ilustrirao je to primjerom kako je dobro biti štedljiv, ali da pri tom moramo paziti da ne prijeđemo granicu na kojoj štedljivost postaje škrtost, jedan od sedam glavnih grijeha. U nastojanju oko pronalaska mjere na svim razinama pa i u humoru i karikaturi, spomenuo je biskup, ostvaruje se „arsvivendi – umijeće življenja”, kako su govorili stari, ostaje se na razini istinitoga, lijepoga i dostojnoga, onoga što ljude duboko ispunja i povezuje. Izrazio je nadu da će pariški događaj pokrenuti dublja razmišljanja o navedenim pitanjima i dati doprinos izgradnji suživota među ljudima različitih nazora, vjera i kultura na tlu Europe i u svijetu.

Osvrnuo se na laičnost države u poštivanju odvojenosti vjere od politike i upozorio na pogubnost laicizma prisutnog na europskom tlu, koji se na svoj način očitovao na djelu i u spomenutim francuskim događajima a koji religiji i Crkvi oduzima bilo kakvo mjesto u društvenom životu, ignorira je, potiskuje, ponižava i progoni. Biskup je pozvao nazočne da na temelju evanđeoske mudrosti nastoje kritički promišljati o svemu onome što se događa u spomenutom smislu i u Hrvatskoj te da oblikuju stavove koji promiču dijalog, podupiru međusobno razumijevanje ljudi i povezanost u društvu.

Pri koncu euharistijskog slavlja okupljeni su uputili molitvu sv. Tereziji Avilskoj te uskliknuli geslom „Samo je Bog dostatan”. Na slavlju je među ostalim vjernicima sudjelovala i skupina mladih iz Samobora. (IKA)