Premda se kraju privode pregovori o najvećem trgovinskom sporazumu u povijesti, ali i vrlo kontroverznom, hrvatski političari prema toj činjenici koja se tiče i interesa domaće javnosti zauzimaju pasivno stajalište piše Deutsche Welle
Europski dan borbe protiv TTIP-a, obilježen prošle subote diljem kontinentalne unije, nije u Hrvatskoj imao gotovo nikakvog odjeka. Štoviše, hrvatskoj javnosti i dalje je zbog razmjerne neinformiranosti uputno redovno prevoditi spomenutu kraticu – riječ je dakle o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu. O tom sporazumu između EU-a i SAD-a pregovara se još od lani, i to u značajnim dijelom konspirativnim okolnostima. Ako bude sklopljen, predstavljat će najobuhvatniji ekonomski ugovor u povijesti, no već sad se na njega upućuju brojne zamjerke.
Partnerstvo smjera pospješiti razmjenu na liberaliziranom zajedničkom tržištu, kao i uvjete pod kojima posluju ulagači. Rastući otpor, naročito u demokratski stabilnijim zemljama EU-a, spram sporazuma u fazi pregovaranja može se pojednostavljeno opisati kao strah od svojevrsne korporokracije – vlasti u rukama privatnih kompanija – na štetu demokratski podržanih državnih suvereniteta. Smatra se da bi TTIP-om bila posebno ugrožena područja radnog prava, financijske regulacije, poljoprivrednog te prehrambeno-prerađivačkog sektora, zaštite okoliša i zaštite podataka.
Hrvatsko radništvo tek je povremeno upozoravano na moguće opasnosti iz navedenog smjera, no uglavnom mlako, budući da se time bavi tek nekolicina političara, sindikalista i drugih javnih osoba. Pritom njihove eventualno kritičke stavove o tome prenosi veoma malen broj medija, i to listom neprofitnih. „TTIP bi ugrozio radnička prava, kao i prostor sindikalnog organiziranja, što uvijek ide ruku pod ruku”, rekao nam je Mario Iveković iz Novog sindikata, nazivajući politički obzor interesnih krugova koji forsiraju sklapanje partnerstva – tržišnim fundamentalizmom. Po njemu, država još uvijek posjeduje instrumente za obranu pozicije radnika naspram kapitala, ali bi joj oni mogli biti oduzeti.
Na to je nedavnim proglasom upozorila i hrvatska Mreža anarhosindikalista (MASA), jedna od rijetkih adresa u zemlji koje su javnosti skrenule pažnju na Europski dan borbe protiv TTIP-a. Oni naime spominju slučaj tužbe francuske tvrtke Veolia protiv Egipta s kojim je imala ugovor o gospodarenju otpadom na 15 godina. Do sukoba je došlo kad je državna vlast htjela uskladiti radničke plaće s inflacijom. Sličnim pravnim intervencijama otvara prostor i TTIP, predloženim mehanizmom rješavanja sporova između ulagača i država koji bi poduzetnicima omogućio da tuže vlasti ukoliko procijene da bi novi zakoni mogli naštetiti njihovu profitu.
Mario Iveković mišljenja je da, ukoliko se to usvoji, možemo samo zamisliti nesagledive posljedice po životni standard. On smatra da se radi o ključnom pitanju radničke budućnosti, ali nalazi kako se TTIP u Hrvatskoj još ne uzima u obzir niti u sindikalnim krugovima, kamoli među političkom elitom. „U primjeni sporazuma europski standardi radničkih prava sigurno će se približiti američkima, a ne obrnuto. SAD je ratificirao samo dva od osam temeljnih propisa Međunarodne organizacije rada, a zemlje EU-a svih osam, pa možemo pretpostaviti konačni učinak TTIP-a”, kaže Iveković. (DW)
