Manifestacije, obljetnice, knjige, događanja, izložbe, okrugli stolovi…
Piše: Nives Gajdobranski
Svoju redovitu skupštinu održala je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u četvrtak 18. prosinca 2014. godine, a o radu HAZU u 2014. govorio je njezin predsjednik akademik Zvonko Kusić. Akademijina djelatnost prikazana je uz pomoć slajdova, a brojke najblje govore o brojnosti događanja: tijekom 2014. u HAZU je održano ukupno 348 događanja, od toga 108 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 64 izložbe, 63 predavanja, 55 predstavljanja knjiga, konferencija za novinare, promocija programa i prikazivanja filmova, a bilo je i 28 posjeta delegacija, 17 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata te 11 skupština i 2 komemoracije.
Zanimljivi su podatci da su Dani otvorenih vrata imali 134 manifestacije kada je Akademiju i njene jedinice u Zagrebu i još 14 hrvatskih gradova posjetilo više od 7000 građana, uglavnom mladih. Održano je i nekoliko okruglih stolova posvećenih nacrtu Industrijske strategije Republike Hrvatsk, te znanstveni skup o razvojnim potencijalima hrvatskog gospodarstva. Tu su bili i skupovi o intermodalnom logističkom koridoru Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar te o turističkoj izgradnji u Malostonskom zaljevu. Tijekom ciklusa predavanja četvrtkom obrađene su i aktualne teme kao što su Europski uhidbeni nalog, pravna nesigurnost u Hrvatskoj, klimatske promjene, potencijalne zalihe nafte i plina u Jadranu, postmoderna, psihijatrija pred izazovima 21. stoljeća, najnovija dostignuća u borbi protiv raka, a predstavljeni su i ovogodišnji dobitnici Nobelovih nagrada. Održana su i brojna predavanja i znanstveno-stručni skupovi o liječenju i prevenciji bolesti te o zdravstvenim problemima. Među ostalim, u Rijeci je održana prva tribina u Hrvatskoj posvećena eboli, a organiziran je i e-kongres na temu Endokrinologija i dijabetologija online. U HAZU je organizirano i niz okruglih stolova o problematici nafte, energije, ekologije i zbrinjavanju otpada, kao i niz skupova posvećenih temama iz područja prava.
U Akademijinim jedinicama u 14 hrvatskih gradova bilo je također mnogo aktivnosi: održani su znanstveni i stručni skupovi vezani uz aktualne lokalne teme (npr. znanstveni skup Rijeka Bosut i Pobosuće u prošlosti sadašnjosti i budućnosti u Vinkovcima, predavanje o decentralizaciji Hrvatske u Križevcima). Svoju 40. godišnjicu proslavio je Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku, a petu godišnjicu Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi. Tijekom 2014. prvi podaci iz Digitalne zbirke HAZU (6405 jedinica) objavljeni su u europskoj digitalnoj knjižnici Europeani. Obavljena je i digitalizacija rukopisa iz Orijentalne zbirke Arhiva HAZU. Predsjedništvo HAZU javnosti se obratilo izjavom o hrvatskom identitetu Bunjevaca, a osnovano je i Povjerenstvo za promicanje znanosti od nacionalnog interesa.
Izabrani su i novi članovi HAZU – 11 redovitih, 7 dopisnih i 16 članova suradnika, a obavljen je i izbor predsjednika, potpredsjednika, glavnog tajnika, članova Predsjedništva i tajnika razreda HAZU za mandat od 2015. do 2018. godine. U povodu Dana HAZU zaslužnim znanstvenicima i umjetnicima dodijeljene su Nagrade Akademije. Akademijine muzejsko-galerijske jedinice organizirale su niz zanimljivih i posjećenih izložbi, a zajedno s Knjižnicom HAZU sudjelovale su u tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja. U atriju palače HAZU održano je nekoliko javnih koncerata. Uoči skupštine, izašao je prvi broj Glasnika HAZU, prvog časopisa namijenjenog široj javnosti u povijesti Akademije koji je u četvrtak istodobno objavljen u tiskanom i elektroničkom obliku, na internetskoj stranici HAZU.
Oblježene su brojne obljetnice, pa je tako Akademija proslavila 130. godišnjicu Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, 200. godišnjicu rođenja Ivana Mažuranića, 130. godišnjicu rođenja Ivana Meštrovića, 120. godišnjicu smrti Franje Račkog, stotu godišnjica rođenja akademika Ive Mačeka, Natka Devčića i Stjepana Šuleka. Proslavljeni su i stota godišnjica smrti Antuna Gustava Matoša, Tadije Smičiklasa, Ivana Zajca i Franje Markovića. S nekoliko skupova Akademija je obilježila i stotu godišnjicu početka Prvog svjetskog rata.
Objaviljeno je u 2014. ukupno 86 publikacija, od toga 18 knjiga, 15 zbornika radova, 27 časopisa, 15 kataloga izložbi, 4 knjige sažetaka, 5 partitura i 2 spomenice. Još 48 knjiga tiskano je uz pomoć Zaklade HAZU, a Akademijini članovi su izvan HAZU objavili 50 knjiga, tako da je zahvaljujući Akademiji i njenim članovima lani objavljeno ukupno 184 naslova. Zaklada HAZU u 2014. je poduprla 149 znanstvenih, umjetničkih i izdavačkih projekata s ukupno 1,4 milijuna kuna. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti izabrana je za članicu Znanstvenog savjetodavnog odbora akademija Europske unije (EASAC) koji čine akademije iz svih zemalja članica EU. Više akademika tijekom 2014. za svoj je rad dobilo ugledna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu.
Skupština HAZU prihvatila je planove rada za 2015. koje je predstavio glavni tajnik Akademije akademik Pavao Rudan. Uz nastavak dosadašnje djelatnosti, HAZU će sljedeće godine svečano proslaviti 200. godišnjicu rođenja svog utemeljitelja Josipa Jurja Strossmayera, a planira se i obnova Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Svoj posao trebao bi završiti Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa i objaviti popis svih prirodnih i kulturnih dobara s kojima Hrvatska raspolaže. Skupština je potvrdila Financijsko izvješće o poslovanju HAZU u prvih šest mjeseci 2014. i prihvatila Financijski plan za 2015. godinu.
Donesena je i odluka o osnutku nove Akademijine jedinice, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Đakovu. Prema tradiciji nakon skupštine održano je blagdansko primanje kojem su uz članove i zaposlenike HAZU prisustvovale i osobe iz javnog života koje cijene i poštuju i podupiru rad Akademije.
Foto:
