Inovativni načini za očuvanje hrvatske kulturne baštine
Sjajno prihvaćena manifestacija, Noć muzeja, opet je i ove 2014,. godine potukla sve rekorde po broju posjetitelja: zabilježeni su novi rekordi – više od 350.000 posjetitelja u 10 gradova obišlo je 31. siječnja više od 200 muzeja, arhiva, knjižnica i centara za kulturu.
Manifestaciju je po 9. put organiziralo Hrvatsko muzejsko društvo, a tema ovogodišnje u Noći muzeja bila je očuvanje hrvatske kulturne baštine. Važno je zapravo kako tu baštinu „pretočiti” u održivi razvoj i dostupnost kulturne baštine posjetiteljima,u interakciju kulturnih ustanova i lokalnih zajednica te stvaranje novih oblika suradnje, kako to sve „iskoristiti” za napredak i boljitak i kulturnoga i gospodraskoga sektora.
Ako se napravi kratka šetnja raznim manifestacijama i muzejima i raznim krajevima Hrvatske izvještaj ide ovako: formalni početak Noći muzeja 2014. bio je uz svečano otvorenje izložbe nakita “Nakit iz fundusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu – Izložba s povodom u Muzeju Mimara”, koju je otvorila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, u nazočnosti zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Upravo je tom izložbom hrvatska muzejska zajednica podržala kolege Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, koji je od 2012. zatvoren za javnost.
U Zagrebu su bile velike gužve i dugi redovi u toj noći kulture i muzeja. Tako je zabilježeno 138.278 posjeta, najviše u Muzeju suvremene umjetnosti (14.970 posjetitelja), Muzeju automobilizma Ferdinanad Budicki (14.500 posjetitelja), Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (11.800 posjetitelja), Muzeju Mimara (11.501), Arheološkom muzeju u Zagrebu (9.053), Muzeju za umjetnost i obrt (8.764), Etnografskom muzeju (6.827), Hrvatskom povijesnom muzeju (5.250), Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU (3.620), Lovačkom muzeju (2.232) i Muzejsko-memorijalnom centru Dražen Petrović sa 2.120 posjetitelja.
Posebno valja, ako odemo van Zagreba, a sve tragom izvještaja Hrvatskog muzejskog društva, izdvojiti program “Meštrovićevim krajem” od Splita do Drniša, a koji se profilirao tijekom proteklih Noći muzeja kroz programe Muzeja Ivana Meštrovića. U Splitu je muzeje posjetilo 51.633 osoba. Najviše posjetitelja imao je Muzej grada Splita (9.925), zatim Hrvatski pomorski muzej (6.022), Prirodoslovni muzej i zoološki vrt (5.970) i Gradska Knjižnica Marka Marulića (1.396).
U Zadru je u Noći muzeja sudjelovalo 33.187 posjetitelja, a najviše ih je obišlo Narodni muzej Zadar (18.127 posjetitelja) na šest lokacija te Arheološki muzej u Zadru (8.960) i Muzej antičkog stakla (6.100). Rijeka je zabilježila 21.306 posjetitelja u Noći muzeja, u Dubrovniku ih je bilo 15.094 posjetitelja, u Puli 12.288 posjetitelja, a u Osijeku 11.760. Brojke su i drugdje znakovite: U Varaždinu je bilo 9.600 posjeta, a u novootvorenom stalnom postavu Gradskog muzeja u Vukovaru bilo je 3.098 posjetitelja.
Kako i priliči u Hrvatskom muzejskom društvu posebno su istakli uključivanje manjih institucija u Noći muzeja, poput tradicionalno aktivnih otoka Brača, Krka, Raba i Visa te Crikvenice, Kaštela, Kutine, Matulja, Metkovića, Novigrada, Orebića, Ogulina, Otočca, Požege, Preloga, Pregrade, Smiljan, Slavonskog Broda, Solina, Otavice –Ružić, Vrbovca… Ove godine programu Noći muzeja pridružile su se institucije i udruge iz općina Gorica – Grude i Fojnice iz BiH.
MUO: kreativne radionice, koncert, suveniri, nagradna igra…
Osim klasičnih razgledavanja i otvorenih vrata besplatno za sve zainteresirane mnogo je bilo detalja i programa koji su svakako obradovali sve brojne posjetitelje. Donosimo nekoliko detalja i zanimljivosti uz programa u zagrebačkome MUO-u, a posjetitelja je bilo 8764: program u Noći muzeja sastojao se od izložaba „Saša Šekoranja: Višeglasja”, „Izlog u radu IV : Etno svijeta”, „Marijina , zatim industrija ljepote / Marija Kalentić i Neva: dizajn ambalaže 1963. – 1985.”, „Slaven Tolj: Citius, Altius, te Fortius / Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO” te „Staklo? – Izložba radova polaznika kreativne radionice uz izložbu Transparentna ljepota”. Zanimljivosti programa pridonijela su događanja „Izrada Rosal Lip Balmova u Rosal laboratoriju ljepote / , uz izložbu Marijina industrija ljepote”, „Performans modnih dizajnera TTF-a u Stalnom postavu MUO” te koncert koji je s galerije prvog kata u atriju MUO izveo Ansambl Antiphonus predstavivši skladbe Ivana Lukačića i Claudia Monteverdija . Prigodna prodaja suvenira i publikacija organizirana je u Muzejskom dućanu, ispred MUO besplatno je posluživan čaj, a organizirana je i nagradna igra za posjetitelje…
I drugi su se muzeji trudili atraktivnim programom „začiniti” program Noći muzeja, pa je to, uz veći broj zainteresiranih posjetitelja, ono što je obilježilo ovu značajnu manifestaciju. A Hrvatsko muzejsko društvo zahvaljuje publici na odazivu, a na doprinosu uspješnoj realizaciji projekta zahvaljuju svim muzejskim djelatnicima i drugim sudionicima u realizaciji Noći muzeja 2014., te pokroviteljima, partnerima, sponzorima i medijima. Pokazalo se i ovom prigodom kako zajedništvo i u kulturi donosi uspjeh i iskorak u doživljaju kulture, a inovativni načini za očuvanje hrvatske kulturne baštine čine osnovu suvremenoga njegovanja i poimanja svake umjetnosti, pa i one koja više nije skrivena nego je jako vidljiva, a čuva se i izlaže u hrvatskim muzejima.
Tekst i foto: Nives Gajdobranski
