41. Zimska likovna kolonija ZILIK /2014 održati će se od 20. do 24. siječnja 2014., u Domu za djecu Vladimir Nazor u Karlovcu
PROGRAM
41. ZIMSKE LIKOVNE KOLONIJE ZILIK 2014.
20.01. – 24.01. 2014.
20. siječanj 2014. PONEDJELJAK
10.00 sati Otvorenje Malog ZILIK-a,
Likovna radionica Tehnika rada: MODELIRANJE I KAŠIRANJE SKULPTURE, Voditelj:
Petar Hranuelli
19.30 sati Svečano otvorenje 41. Zimske likovne kolonije i otvorenje izložbe akademika Đure Sedera održat će se u maloj dvorani Gradskog kazališta Zorin dom, Domobranska 1, Karlovac,
predgovor: Nikola Albaneže
21. siječanj 2014. UTORAK
Likovna radionica Tehnika rada: ILUSTRACIJA, Voditelj: Zdenko Bašić
22. siječanj 2014. SRIJEDA
Likovna radionica Tehnika rada: AKVAREL, Voditelj: Petar Ujević
23. siječanj 2014. ČETVRTAK
Likovna radionica Tehnika rada: CRTEŽ, Voditelj: Tomislav Buntak
Likovna radionica Tehnika rada: FOTOGRAFIJA I KOLAŽ, Voditelj: MIO VESOVIĆ
19.00 sati „Djeca doma za donatore” – prigodni program
24. siječanj 2014. PETAK
Likovna radionica Tehnika rada: KOMBINIRANA Voditelji: Ksenija Filipović
19.30 Svečano zatvaranje 41. Zimske likovne kolonije i otvorenje izložbe radova nastalih na 41. ZILIK-u
Rad umjetnika u radionicama Malog ZILIK-a odvijat će se svakodnevno od 10 -12 sati i od 15 -17 sati u prostorima Doma za djecu Vladimir Nazor.
Snažna gesta u discipliniranim otiscima
Uz izložbu Đure Sedera
Najbolja tradicija modernističkog pejzaža – ekspresionistički snažnoga kako u formi tako i u koloritu – zastupljena je suvereno u djelu Đure Sedera. Umjetnik odabranim kompozicijskim kadrom zahvaća relativno bliže planove i prevodi u autonoman likovni jezik kojemu je mimesis tek referentna polazna točka. Kada se elementi nađu na slikarskoj površini, njihova se morfologija slobodno mijenja, a raspored osamostaljuje i podvrgava jedino unutarnjim autorovim pravilima.
Doduše, u konkretnim je djelima stupanj ekspresivnosti ipak nižega registra u odnosu na slikareve neobuzdane figuralneradove po kojima je stekao ugled kao gestualni slikar koji izravno ulazi u pikturalnumateriju, pretvarajući je istodobno u strukturu slike, odnosno kao stvaralac koji gradi na samosvojan, „sederovski” način, s naglašeno simboličkim i duhovnim sadržajem prikazivanih motiva. (O još ranijem razdoblju Sederova slikarstva – kada filozofski propituje „nemogućnost slike” – da i ne govorimo; ta je faza još udaljenija, ne samo u kronološkom smislu, od kompozicija koje ovom prilikom predstavljamo.)
Međutim, mada u dosadašnjem razmatranju izvorno govorimo o slikarstvu, ovdje se ipak srećemo s grafičkim radovima u sitotisku koji posjeduju svoja osobita svojstva po kojima se odlikuju i suštinski razlikuju od slikarskih predložaka. Naime, plošno slaganje različitih boja čini onu specifičnu, razlikovnu vrijednost otiska koju kao promatrači moramo uočiti i osvijestiti kako bismo shvatili da pred nama nipošto nisu doslovni odslici štafelajnih slika, nego grafički multioriginali u čijoj je produkciji, konkretno u slaganju kolorističkih tonova, također prisutan autorski pečat Đure Sedera, jednoga od najvažnijih i opravdano najuglednijih hrvatskih slikara.
Nikola Albaneže
){kind=link}