Svaki drugi strani student u Njemačkoj poslije studija ostaje u zemlji. U ranim gastarbajterskim vremenima su Hrvati dlazili kao fizički radnici. Danas su to uglavnom studenti ili liječnici i inženjeri.
Iako je broj stranih studenata u Njemačkoj neko vrijeme stagnirao, od 2009. godine sve više mladih se odlučuje za studiranje na nekom od njemačkih visokih učilišta. Među njima je i sve više mladih s hrvatskim putovnicama. Prema posljednjim statistikama Njemačkog centra za sveučilišno i znanstveno istraživanje prošle je godine na različitim fakultetima u Saveznoj Republici Njemačkojbiloregistrirano 4.345 hrvatskih studenata. No mnogi od njih nisu došli direktno iz Hrvatske. „Čak 87 posto mladih s hrvatskim državljanstvom je već završilo srednju školu u Njemačkoj, a 710 studenata je direktno iz Hrvatske tijekom prošle godine došlo ovdje na studij”, kazao je za Deutsche Welle Ulrich Heublein iz Njemačkog centra za sveučilišno i znanstveno istraživanje iz Leipziga.
Kao zemlja za studiranje Njemačka je stranim studentima atraktivna jer se radi o jakoj gospodarskoj sili koja mnogo ulaže u znanost. Razina studija jest kvalitativno vrlo visoka, smatra Heublein te dodaje kako studenti s pravom mogu očekivati da će studij u Njemačkoj pojačati njihove kasnije izglede prilikom zapošljavanja.
Mladim Hrvatima su za studentske razmjene privlačne Poljska, Slovenija i Austrija, dok u Njemačku odlaze kad imaju priliku dobiti stipendiju za studij. Ova država Hrvatima je prirodno odredište zbog brojne hrvatske dijaspore, i zbog tradicionalnih veza. „Njemačku Hrvati osjećaju gotovo kao svoju drugu zemlju, a i prihvaćenost hrvatske populacije u Njemačkoj je opće poznata. Međutim, ipak primarni razlog ostaje Njemačka kao gospodarska lokomotiva Europe pa i svijeta pa su i dalje želje u takvoj zemlji lakše ostvarljive”, govori profesor i geograf Stjepan Šterc sa zagrebačkog Prirodoslovno matematičkog fakulteta. I mladima je Njemačka isto ono što je bila i njihovim očevima – zemlja nade u bolji život.
Glavni razlozi odlaska iz Hrvatske početkom šezdestih godina su gospodarske prirode. “Bivša je država tada otvorila granice i gotovo 450 tisuća hrvatskih građana je usmjerila prema srednjoj Europi, osobito Njemačkoj”, govori Šterc. Tada su u Njemačku uglavnom išli raditi građevinski radnici s područja bivše Jugoslavije, dok u današnje vrijeme toj državi nedostaje drugačiji profesionalni kadar. Informatički stručnjaci, liječnici i inženjeri danas su traženi na njemačkom tržištu rada. (DW)
