– Na današnji dan 1832. preminuo župnik i jezikoslovac Josip Đurkovečki
– O Ivanu Bonifaciju Pavletiću i u sjevernom dijelu Moslavine
– O žrtvi oprosta i pomirenja uz vukovarsku tragediju
U crkvi sv. Katarine u sjevernomoslavačkom selu Samarici obilježen Dan vlč. Josipa Đurkovečkoga
Tradicija je to uz 18. ožujka 1832. godine njegove smti Misno slavlje predvodio je preč. Anđelko Košćak, rektor Bogoslovnog sjemeništau Zagrebu. Poznati samarički župnik i plebanuš Josip Đurkovečki s više djela početkom 19. stoljeća utjecao je na afirmaciju narodnoga hrvatskoga jezika. Među njima je Gramatika ili Jezičnyca horvatsko-slovinska, objavljena u Pešti 1826. godine. Obogaćena je leksičkim blagom iz domaće baštine, a knjiga je bila posvećana polaznicima škole za krajišne časnike. Na vrijednost djela izvrsnim dramskom izvedbom poslije misnog slavlja ukazali su mladi bogoslovi Goran Bužak, Dejan Tot i Siniša Krmar. Vukovarka Marija Kovačević (Dopisna teologija fra Jerka Fučaka) predstavila je uz prikaz fra Ivice Jagodića. Župnika Župe sv. Jakova i Filipa u Vukovaru i dr. Marija Esserta sa Strojarskog fakulteta Sveulilišta u Zagrebu i osobno svoje djelo Nedjeljnja blagdanska razmatranja u tri knjige. Ona je prikaz njezine obiteljske, ali i ratne vukovarske tragedije, a glavna joj je poruka – kako oprostiti i u situacijama kada je to gotovo nemoguće. Koncelebracijom u misnom slavlju sudjelovao je i pater Mariano Passerini iz kutinske Družbe Sinova Bezgrješne. Postmisni susret u Samarici protekao je u znaku brata Ivana Bonifacija Pavletića, rođenog prije 150 godina u Zbjegovači, tada u sastavu Bjelovarke županije. Promičući njegove kršćanske vrline u Samarici je bila i č.s. Mirjam Kuštreba, osobito angažirana u postupku za Bonifacijevo proglašenje blaženim. Za prvu polovicu svibnja s bjelovarskim Hrvatskim katoličkim društvom prosvjetnih djelatnika dogovoren je stručni izlet Bonifacijevom rodnom zavičaju. Tom prigodom bit će predstavljeno ponovljeno izdanje pjesama povjestica Kraljica Hrvata Velimira Deželića st. književnika, upravitelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, suosnivača Braće Hrvatskog Zmaja i Matice hrvatske. Opjevao je najslavnija marijanska svetišta Hrvatske. Kutina ima jedno od najljepših Blažene Djevice Marije Snježne, a u kojoj je 25. lipnja 1864. godine kršten i Ivan Pavletić.
Dragutin Pasarić
