Mladi nemaju povjerenja u političke stranke. Razlozi se, po svemu sudeći, kriju u klijentelizmu
Prije desetak dana na stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih objavljen je usvojeni Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine. Za potrebe tog strateškog dokumenta Ministarstvo je naručilo i istraživanje o mladima, rezultati kojega su sastavni dio programa.
Autorice su istraživanja “Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj” prof. dr. sc. Vlasta Ilišin, iz Instituta za društvena istraživanja, i prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Provedeno je 2013. na uzorku od 2000 mladih u dobi od 15 do 29 godina. Cilj je bio dobiti znanstveno verificiran uvid u osnovne značajke suvremene mlade generacije radi definiranja odgovarajuće javne politike prema njima. Nedavno je Ilišin na znanstvenom skupu istaknula da je demokraciju i višestranački sustav kao ustavne vrijednosti prvi put podržalo manje od 50 posto ispitanika. Treba dodati i da 40 % mladih traži jake vođe, a samo četvrtina ih smatra da je demokracija najbolji sustav. U zaključku se ističe kako je očito da među mladima postoji nerazumijevanje političkog pluralizma te demokratskih vrijednosti i procesa. Kako je istodobno prilično rašireno prihvaćanje autoritarnih tendencija, upozorava se na postojanje znatnih deficita u demokratskom potencijalu mladih.
Smanjivanju nezadovoljstva mladih stanjem demokracije u RH (ono iznosi 58 %) može pridonijeti njihova veća uključenost u procese donošenja odluka, no oni drže da im je za njihovo učinkovito sudjelovanje nužno prethodno steći odgovarajuća znanja i vještine. Tek ih četvrtina podržava mogućnost da mladi s navršenih 16 godina dobiju pravo glasa jer drže da to neće povećati njihov politički utjecaj niti će pridonijeti demokratizaciji, a čak ih 56 % smatra da današnji mladi zapravo ne žele sudjelovati na izborima. Uz to, njih 53 % drži da prije snižavanja dobne granice treba osposobiti mlade za preuzimanje uloge građanina u obrazovnom procesu, što je još jedan argument u prilog uključivanju građanskog obrazovanja u školski kurikul.
Dio objašnjenja za slabljenje prihvaćanja svih ustavnih vrijednosti daju i podaci o padu povjerenja mladih u sve društvene i političke institucije, osobito u medije i većinu političkih aktera. Tako mladi danas najviše povjerenja (a i to njih samo trećina) iskazuju prema vojsci, vjerskim institucijama, predsjedniku RH i policiji, a najmanje povjerenja uživaju Vlada i Sabor (po 7 %) te političke stranke (5 %).
Kako kaže dr. Ilišin, iako mladi nemaju povjerenja u političke stranke, ne znači da ih se i klone, jer su 11 posto njih članovi neke stranke. “Razlozi se, po svemu sudeći, kriju u klijentelizmu. Naime, čak 27 posto mladih članova neke stranke uopće nije zainteresirano za politiku, a samo ih 14 posto ima povjerenje u stranke”, ističe.
Kod mladih, prema istraživanju, raste opća nezainteresiranost za politiku (s 38 na 54 %), a više od polovine ih ne podržava ni jednu stranku, iako ih je dvije trećine spremno izići na izbore. Razlog za to mladi ispitanici pronalaze u percepciji politike kao nepoštene djelatnosti (80 %) i nezainteresiranosti njezinih aktera za probleme mladih (73 %) te i u tome da se sami mladi ne osjećaju dovoljno kompetentnima za bavljenje politikom (57 %). S druge strane, socijalni, volonterski i politički aktivizam mladih u raznim organizacijama porastao je s 33 na 53 %.
– Promjene u nizu stvari koje nisu samo politika dosta su vidljive. Mladi izgledaju kao balon koji je netko probušio, pa su se izdušili. Naime, pada sve živo što ne treba padati i raste sve ono što ne treba rasti. To se vidi u politici, ali i u mnogo čemu drugome, primjerice u individualnim vrijednostima i slobodnom vremenu, a skrivene, nepoželjne vrijednosti rastu. Primjerice, raste osjećaj da je za uspjeh u društvu potrebna politička podobnost. U isto vrijeme opada slaganje, s tim što je za to potrebno znanje, poštenje, zalaganje, korektnost i slične vrijednosti – kaže dr. Ilišin. Igor BOŠNJAK/glas-slavonije.hr)
