Proračun uvećan za 20 milijun usmjeren na nacionalne projekte
Snimila i napisala: Nives Gajdobranski
Na konferenciji za medije 11. prosinca 2014. godine u 13 sati, održanom u Runjaninovoj 2 u zagrebu, govorilo se o proračunu Ministasstva kulture RH za 2015. godinu, o projektima EU fondova u 2015. godini, o Nacionalnim projektima u istoj godini te o Ministarstvu kulture u 2014. godini. Krenimo dakle redom:
Proračun Ministarstva kulture u 2015. godini
Ministarstvo kulture u 2015. godini planira proračun u iznosu od 867.953.039 kuna, a dodatnih 58.000.000 kuna dolazi iz sredstava Europske unije što ne ulazi u limit sredstava proračuna, ali se iskazuju u ukupnom proračunu Ministarstva kulture.
Proračun za 2015. godinu uvećan je za dodatnih 20 milijuna kuna, u odnosu na rebalans proračuna za 2014. godinu, a ta će se sredstva usmjeriti na investicije dovršenja projekata od nacionalne važnosti: izvedbu stalnog muzejskog postava u Sinju povodom 300-te obljetnice Sinjske alke, postav Kninskog muzeja vezano na obljetnicu 20. godina od akcije Oluja i dovršenje postava Muzeja vučedolske kulture. Za ostvarivanje tih ciljeva naglašeno je oslanjanje na strukturne instrumente Europske unije – primarno Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Europskog socijalnog fonda (ESF).
Projekti ministarstva kulture i fondovi EU 2014.-2020.
U financijskoj perspektivi Europske unije 2014. – 2020. godine, Republici Hrvatskoj će iz strukturnih i Kohezijskog fonda na raspolaganju biti iznos od oko 8,377 milijarde eura. U okviru Operativnog programa Konkurentnosti i Kohezija, koji će se sufinancirati sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijskog fonda (CF), na raspolaganju je 6,8 milijarda eura, dok je iz Europskog socijalnog fonda (ESF) kroz Operativni program „Učinkoviti ljudski potencijali” na raspolaganju 1,5 milijarda eura.
Operativnim programom „Konkurentnost i kohezija”, Hrvatska je sredstva namijenila zaštiti okoliša, prilagodbi klimatskim promjenama, prometnoj infrastrukturi, jačanju konkurentnosti kroz ulaganja u istraživanje i razvoj, informacijskim i telekomunikacijskim tehnologijama, razvoju malih i srednjih poduzeća, nisko-ugljičnom gospodarstvu i obrazovanju.
Također, nacrtom OP „Konkurentnost i kohezija”, Hrvatska je pod investicijskim prioritetom 6c – Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine tematskog cilja 6 – Zaštita okoliša i održivost resursa, predvidjela specifični cilj 6c1 – Povećanje broja zaposlenih i turističke potrošnje jačanjem kulturne baštine. Pod tim specifičnim ciljem operativnim programom se planiraju aktivnosti kao što su priprema projekata obnove kulturne baštine, održiva obnova kulturne baštine i prateće infrastrukture, izrada planova upravljanja itd. U suradnji s MRRFEU početkom 2015. godine raspisati će se Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Kulturna baština – priprema projektne dokumentacije i planova upravljanja – to će biti jedan od prvih natječaja iz financijske perspektive 2014. – 2020., u ukupnom iznosu od 15.300.000 kuna i Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za obnovu kulturne baštine i infrastrukture s ciljem razvoja turizma i ostalih gospodarskih djelatnosti. Također, započet će ugovaranje radova za dva projekta od nacionalne važnosti – Arheološki park Vučedol (ukupan iznos projekta 130.000.000,00 kuna) i Kompleks Rikard Benčić u Rijeci (procijenjena vrijednost projekta 350.000.000 kuna). Procijenjena ugovorena vrijednost javnih poziva i ugovora trebala bi se kretati oko 150.000.000 kuna, te je MK rezerviralo EU sredstva u iznosu od 50.000.000 kuna za isplatu tijekom 2015. godine.
Kroz ulaganja iz Europskog socijalnog fonda, u skladu sa Strategijom Europa 2020, Hrvatska se odlučila na poboljšanje života građana osiguravajući im profesionalni razvoj kroz stjecanje novih i boljih vještina, podižući razinu zapošljavanja i podupirući projekte socijalne uključenosti.
Sufinanciranje jednog broja inicijativa i projekata Ministarstva kulture, usmjerenih na približavanje kulturnih i umjetničkih sadržaja, prvenstveno, ranjivim, socijalno isključenim skupinama te na dodatnu podršku pokretanju i realizaciji kulturnih i umjetničkih aktivnosti i razvoj civilnog društva, predviđeno je i u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali”. U okviru ovog operativnog programa, kroz shemu „Garancija za mlade” predviđeno je, između ostalog, financiranje projekta Ministarstva kulture „Ruksak (pun) kulture za mlade”, namijenjenog približavanju kulturnih i umjetničkih sadržaja mladima srednjoškolskog uzrasta, posebno onima koji žive i školuju se u manje razvijenim područjima. Ukupan iznos predviđen Operativnim programom Upravljanje ljudskim potencijalima za provođenje projekta Ruksak (pun) kulture za mlade je 2.300.000 eura. Osim navedenog Ministarstvo kulture planira i programe – Ruksak (pun) kulture 54+ (ukupan iznos predviđen OP je 5.750.000,00 eura), Neprofitni radiji (ukupan iznos je 4.000.000 eura), Razvoj društveno kulturnih centara (ukupan iznos 12.000.000 eura), Socijalno poduzetništvo u kulturi (ukupan iznos 4.000.000 eura). U suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava te ostalim tijelima u sustavu upravljanja EU fondovima, raspisat će se Javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte u ukupnom iznosu od oko 24.000.000 kuna te je MK osiguralo EU sredstva u iznosu od 8.000.000 kuna za isplatu tijekom 2015. godine.
Arheološki park Vučedol
U tijeku je i projekt završetka projektne dokumentacije Arheološkog parka Vučedol (ukupna vrijednost projekta 130.050.000 kuna) koji će biti realiziran sredstvima EU fondova. Projekt Arheološkog parka u Vučedolu, prema Planovima pripreme i provedbe projekata sufinanciranih iz EU fondova Vlade Republike Hrvatske, jedan je od sedamnaest (17) pojedinačnih investicijskih projekata i trinaest (13) shema koji se pripremaju za sufinanciranje iz sredstava Europske unije dostupnih za financijsko razdoblje 2014. – 2020. te će, u skladu s planom, priprema projektne dokumentacije biti završena do veljače 2015., a dokumentacija za postupak javne nabave i objave natječaja bit će završena do travnja 2015. Dovršetak projekta Arheološkog parka Vučedol planiran je 2018. godine.
Ministarstvo turizma Republike Hrvatske uključilo je Projekt Arheološkog parka Vučedol u Strategiju razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. te ga uvrstilo u greenfield projekte zabavno poučnih parkova s obzirom na to da je kulturni turizam jedan od prioriteta integriranog turističkog razvoja vukovarske regije. Bogata povijest i kultura te atraktivan položaj Vučedola veliki su potencijali u razvoju čitavog Podunavlja, kako kulturnom, tako i turističkom a time i gospodarskom. Muzej vučedolske kulture, odnosno njegov Stalni postav bit će interaktivan interpretacijski centar namijenjen posjetiteljima, a projekt Arheološkog parka Vučedol povećat će njegove turističke potencijale.
– Projekt rekonstrukcije i uređenja kulturno-turističko-poduzetničkog i administrativnog kompleksa Rikard Benčić u Rijeci
– Obnova i sanacija zgrade tvornice „Rikard Benčić” u Rijeci: u obnovu i sanaciju zgrade tvornice do 2014. godine uloženo je 5.250.000 kuna a od toga je Ministarstvo kulture, odnosno HRZ obnovu i sanaciju financirao sa 1.950.000 kuna. Hrvatski restauratorski zavod planira započeti radove konstruktivne sanacije. U 2015. godini Grad Rijeka će postupkom javne nabave odabrati izvoditelje predviđenih radova za građevinsku sanaciju te za restauratorske radove na stubištu i to na štuko dekoraciji i kamenu.
Projekt uključuje rekonstrukciju i obnovu te prenamjenu četiri cjeline bivšeg kompleksa (Upravna zgrada, T-zgrada, H-zgrada i Ciglena zgrada) u koje će se po obnovi smjestiti Gradska knjižnica Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), administrativno-poslovne zgrade MMSU, javni i protokolarni sadržaji. Kompleks Rikard Benčić nalazi se u centru grada i prostire se na 15.000 kvadratnih metara te će njegovom obnovom Grad Rijeka postati jaki regionalni centar kulturnih, turističkih i kreativnih događanja.
Ministarstvo kulture je potpisalo s Gradom Rijekom sporazum o suradnji u provedbi projekta Rekonstrukcije i uređenja kulturno-turističko-poduzetničkog i administrativnog kompleksa Rikard Benčić u Rijeci kojim se obavezalo pružati konstantnu tehničku i stručnu pomoć kod pripreme i cjelokupne procedure prijave za financiranje sredstvima fondova Europske unije.
Izrađena je prostorno-programska studija na temelju koje će se izraditi projektna dokumentacija potrebna za izvođenje radova. u tijeku je izrada arhitektonske dokumentacije za sve četiri cjeline projekta. planirani rok završetka izrade dokumentacije ishođenja potrebnih suglasnosti je ožujak 2015. troškovi izrade dokumentacije iznose 9.438.233 kune. Ministarstvo kulture je kroz program zaštite na nepokretnim dobrima odobrilo oko 800.000,00 kuna. Vrijednost ukupnog projekta je 45.000.000 eura.
Ministarstvo kulture predložilo će Projekt „Benčić” kao jedan od strateških projekata koji će se financirati sredstvima fondova EU.
Europska prijestolnica kulture (EPK) 2020. godine
Ministarstvo kulture objavilo je 11. lipnja 2014. godine javni Poziv za podnošenje prijava za inicijativu Unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu u Republici Hrvatskoj, sukladno Odluci 455/2014 Europske Unije objavljenoj 14. travnja 2014. godine. Tim je javnim pozivom započeo postupak kandidature hrvatskih gradova za naslov Europske prijestolnice kulture 2020. godine kada će, uz jedan irski, Europska prijestolnica kulture biti i jedan hrvatski grad. Hrvatski gradovi se na Javni poziv mogu prijaviti do 17. travnja 2015. godine. U tijeku je i imenovanje Povjerenstva 12 nezavisnih stručnjaka u kojem će biti i dva člana iz Hrvatske, izabrana na temelju Javnog poziva za iskaz interesa kandidata, koji je Ministarstvo kulture raspisalo 22. rujna 2014. godine.
Ministarstvo kulture je, u suradnji s Europskom komisijom, 4. srpnja 2014. godine organiziralo je Informativni dan u Muzeju Mimara u Zagrebu za sve gradove koji su zainteresirani za kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture. Trenutno je u aktivnim pripremama kandidatura 8 hrvatskih gradova ˗ Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb.
Pojedini su gradovi odmakli u pripremi kandidature, a neki od njih – primjerice Rijeka, Varaždin i Osijek – već su uključili kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture u kulturne strategije razvoja grada u razdoblju od 2014. do 2020. Većina zainteresiranih gradova ima internetske stranice i intenzivirala je komunikaciju s lokalnim stanovništvom (putem check-pointova, nagradnih igara, potpisivanjem sporazuma, povelja ili koncertima i kulturnim programima), u pripremama kandidature angažiran je veliki broj volontera čime lokalno stanovništvo pokazuje da želi i treba sudjelovati u ovoj inicijativi Europske unije. Među gradovima se stvara pozitivna kompeticija, ali i suradnja te se manji gradovi pridružuju kandidaturama većih (Hvar Splitu ili Opatija Rijeci), a transverzalno promišljanje i umrežavanje u koje se uključuju drugi gradovi i druge države vidljivo je u zajedničkoj kandidaturi za EPK koju priprema Varaždin i 9 gradova partnera (Čakovec, Ivanec, Koprivnica, Krapina, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Prelog i Varaždinske Toplice).
Ministarstvo kulture tijekom 2013. i 2014. godine organiziralo je niz predavanja i radionica kako bi pomoglo zainteresiranim gradovima da što bolje pripreme svoje kandidature. Djelatnici Ministarstva kulture održali su predavanja u Splitu 14. veljače 2014., u Rijeci 21. veljače 2014., u Dubrovniku 27. veljače 2014., u Osijeku 18. ožujka 2014., u Vukovaru 19. ožujka 2014., u Đakovu 25. ožujka 2014. i 10. travnja 2014., u Varaždinu te i dalje pružaju zainteresiranim gradovima potrebnu pomoć u pripremanju kandidatura.
Sajam dječje knjige u Bologni 2015. – Hrvatska – zemlja gost
Hrvatska će 2015. godine biti Zemlja gost sajma dječje knjige u Bologni gdje imamo jedinstvenu priliku predstaviti svoju najbolju likovnu i književnu produkciju za djecu te biti u centru pažnje profesionalaca iz cijelog svijeta. Nositelj i organizator programa (kao što je bio slučaj i s ostalim zemljama) je Ministarstvo kulture RH, te je imenovano je Povjerenstvo koje čine Nataša Govedić (literarni dio), Vanja Žanko (likovni dio) i Ana Silović (voditeljica projekta). Koncept hrvatskog nastupa pod imenom Živa voda pripovijeda čiji se naslov referira na motiv iz slavenske mitologije temeljit će se na razumijevanju književnosti za djecu kao transformacijskog umjetničkog iskustva u kojem su priča, pripovijedanje i ilustracija centralna os. Predviđeni proračun nastupa je oko 800.000,00 kuna.
Sajam će se održati od 30. ožujka do 02. travnja 2015. godine, a Hrvatska će se u dogovoru s upravom Sajma imati priliku predstaviti dva dana ranije, u subotu i nedjelju (28. i 29. ožujka), kako bi i zainteresirana publika mogla vidjeti našu izložbu na sajmu
Obavezni program Zemlje gosta na Sajmu (Hrvatska): (1) Izložba hrvatskih ilustratora za koju je sukladno uobičajenoj praksi Sajma predviđen centralni prostor (besplatno). Radove hrvatskih ilustratora za izložbu bira Stručno povjerenstvo koje je imenovalo Ministarstvo. Izložba će nositi naslov Aquamarine Selection. (2) Gostovanja hrvatskih ilustratora i pisaca te okrugli stolovi u prostorima Sajma poznatima kao Translators Café, Authors Café, Digital Café i Illustrators Café. Program u tim prostorima organizira sajam, a se hrvatsko povjerenstvo aktivno uključuje u njegovo stvaranje i obogaćivanje gostovanjima sudionika iz Hrvatske pod zajedničkim nazivom Living Waters, Inviting Dialogues: Cafés. (3) osim prostora na Sajmu, Hrvatskoj su na raspolaganju i brojni atraktivni prostori u gradskoj jezgri Bologne. U gradu će biti organizirane dvije izložbe: samostalna izložba Svjetlana Junakovića, jednog od naših najpoznatijih i internacionalno najafirmiranijih ilustratora i umjetnika u čijoj karijeri posebno mjesto zauzima upravo Italija i izložba Pristaništa i duboke vode djetinjstva koja prati motiviku priče kao transformativnog medija ili „žive vode” u domaćem stvaralaštvu za djecu te posebno ulogu Ivane Brlić Mažuranić u afirmaciji dječje priče, baš kao prateće ilustracije za djecu.
Predprogram Ususret Bologni
Posebnost hrvatskog predstavljanja u Bologni je i predprogram pod nazivom Kap vode na dlanu koji se odvija u suradnji sa Talijanskim Institutom u Zagrebu od listopada ove godine do ožujka 2015., u sklopu kojeg se održavaju radionice za djecu na kojima gostuju brojni hrvatski ilustratori te okrugli stolovi na kojima gostuju hrvatski pisci, ilustratori, nakladnici i stručnjaci za dječju književnost. Cilj programa je senzibilizirati stručnu i opću javnost za problematiku stvaralaštva za djecu te joj predstaviti različite dimenzije književnog i likovnog stvaralaštva uoči manifestacije u Bologni.
Festival Francuske u Hrvatskoj, Rendez-vous
Festival Francuske u Hrvatskoj, Rendez-vous, zajednički je projekt Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koji će se održati od svibnja do rujna 2015. godine. Nakon uspjeha festivala Croatie, la voici kojim je Francuska zaželjela dobrodošlicu Hrvatskoj u Europsku uniju, uzvratnim će se projektom – festivalom Rendez-vous, Francuska prvi put cjelovito predstaviti u jednoj zemlji članici EU kroz mehanizam Francuskog instituta – Kulturne sezone. Prema uobičajenoj proceduri, svaka je strana imenovala svoju izbornicu – Alemka Lisinski i Anne Coutard. Obje su izbornice zadužene za pripremu programa festivala, suradnju s partnerima u Hrvatskoj i Francuskoj te nadgledanje provedbe programa. U programu će sudjelovati više od 40 institucija, iz svih sektora, a u Hrvatskoj su u projekt uključene institucije i festivali poput Umjetničkog paviljona, HNK u Zagrebu, MSU, MMSU Rijeka, Dubrovačkih ljetnih igara, Splitskog ljeta, Festivala svjetske književnosti, festivala Lit Link i drugih.
Prvi sastanak Mješovitog organizacijskog odbora održan je u Zagrebu, a drugi u Parizu. Članovi Mješovitog organizacijskog odbora su predstavnici resornih ministarstava – znanosti, obrazovanja i sporta, gospodarstva, turizma, te predstavnici gradova, regionalnih i lokalnih samouprava, koji su na drugom sastanku u Parizu jednoglasno su izabrali prijedlog Zorana Đukića Mjesto susreta kao rješenje za vizualni identitet festivala u Hrvatskoj i Francuskoj. Predsjednik, premijer i predsjednik Sabora RH uputili su pozive svojim francuskim kolegama da posjete Hrvatsku i prisustvuju nekom kulturnom događaju – izložbi Auguste Rodina u Umjetničkom paviljon, operi Claudea Debussya Pelleas i Melissande u HNK, znanstvenim konferencijama, gospodarskim forumima ili sportskim događajima.
Nacionalni projekti u 2015. godini
– Muzej Vučedolske kulture – otvorenje početkom svibnja 2015. – Završetak stalnog postava Muzeja vučedolske kulture i potpuni završetak Muzeja u Vučedolu. – za stalni postav Muzeja Vučedolske kulture osigurano je 17.400.000,00 kuna.
Ministarstvo kulture izdvojilo je za stalni postav Muzeja vučedolske kulture 15.000.000,00 kuna vlastitih sredstava početkom 2014. godine, a čitav Projekt Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol započeo se realizirati 2005. godine, zajedničkim financiranjem Vlade Republike Hrvatske (25 posto) i Razvojne banke Vijeća Europe – CEB (75 posto), javnim zajmom br. F/P 1511 (2005.), u ukupnom iznosu od 226.288.358 kuna (30.215.654 eura). U realizaciju projekta su, osim Ministarstva kulture uključeni Ministarstvo turizma i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a projekt je uvršten u prioritete Vlade RH za financiranje iz EU fondova.
Ovaj se interdisciplinarni projekt sastoji od dviju cjelina: Prva je znanstveno-arheološka cjelina (Muzej vučedolske kulture, znanstveno-istraživački centar smješten u Vili Streim, arheološki park, planetarij, rekonstrukcija vučedolskih kuća, rekonstrukciju megarona ljevača bakra, rekonstrukcije sojenica, pristanište za monoksile, arheološka istraživanja, arheološku školu, vučedolsko gospodarstvo – poljoprivreda i stočarstvo, eksperimentalnu arheologiju, radionice starih zanata – lijevanje bakra, proizvodnja keramičkog posuđa, izrada alata, tkanje; konzervatorsko-restauratorske radionice, umjetničke radionice, edukativne radionice za djecu) a druga je turističko-ugostiteljska i sportsko-rekreativna cjelina (smještajni kapaciteti, ugostiteljski sadržaji, sportski tereni, turistička lučica, biciklističke staze, pristupne ceste, parkirališta).
– Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju – otvaranje do ljeta 2015. godine – završetak radova na Muzeju i na stalnom postavu predviđen je do ljeta 2015. godine. Muzej je ustanova nacionalne razine a financirat će se 50 posto iz državnih sredstava, a 50 posto sredstvima grada Lošinja. Vrijednost radova na rekonstrukciji je oko 15.000.000 kuna od čega je Ministarstvo osiguralo 8.000.000 kuna. U 2015. godini planirana je izvedba stalnog postava Muzeja u vrijednosti od oko 5.000.000 kuna
– Muzej Sinjske alke – Otvorenje Muzeja Sinjske alke predviđeno je tijekom središnje proslave obilježavanja 300. obljetnice Sinjske alke u ljeto 2015. godine – za projekt obnove Alkarskih dvora Ministarstvo kulture do sada je ukupno osiguralo 24.800.000 kuna.
Posebno će se financirati stalni postav muzeja čija se vrijednost procjenjuje na 15.000.000 kuna, od čega bi Ministarstvo kulture financiralo 50 posto iznosa (7.500.000 kuna). Dovršetak cijelog kompleksa se predviđa do kolovoza 2015. godine, za tristotu obljetnicu Sinjske alke.
– Kninski muzej Kninu – Stalni postav Oluja ’95
Stalni postav Oluja ’95 realizirat će se u dvije zgrade u središnjem dijelu kninske tvrđave. Dovršetak svih radova, prema terminskom planu projekta, planiran je do 15. srpnja 2015. godine. Stalni postav muzeja će, kroz kronološko-tematski pristup, kontekstualizirati i prezentirati operaciju Oluja ’95. kao odlučujuću pobjedu hrvatske vojske i policije. Projekt izvedbe stalnog postava Oluja ’95 u sklopu Kninskog muzeja ukupne je vrijednosti oko 3.000.000,00 kuna. Otvorenje je planirano za kolovoz 2015. godine.
– Prirodoslovni muzej u Metkoviću – u tijeku su radovi na izvedbi stalnoga postava Prirodoslovnog muzeja u Metkoviću ukupne vrijednosti oko 7.500.000 kuna, a Ministarstvo kulture osiguralo je 5.500.000 kuna. U obnovljenoj zgradi namijenjenoj Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću otvorena je knjižnica. Muzej će biti otvoren po završetku radova na stalnom postavu Orintološke zbirke. Ministarstvo kulture za rekonstrukciju zgrade Muzeja (bivša duhanska stanica, zgrada Vage) do sada je osiguralo ukupno 19.800.000 kuna. Stalni postav muzeja ukupne je vrijednosti 7.538.945 kuna, a tijekom 2013. i 2014. godine Ministarstvo kulture osiguralo je 4.000.000 kuna.
– Arheološki muzej Istre u Puli – nastavak radova na proširenju muzeja, rekonstrukciji zgrade i realizaciji stalnog postava
Adaptacijom i dogradnjom matične zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli, uređenjem okoliša zgrade muzeja, realizacijom novog stalnog postava (stari postav je bio iz 70-ih), te integracijom zgrade muzeja s Malim rimskim kazalištem i ugradnjom platna i projektora u staklenu nadogradnju začelja Arheološkog muzeja Istre, stvorit će se impozantan muzejsko-spomenički spoj i novi atraktivan povijesni spomenik sa izuzetnim mogućnostima kulturne nadogradnje.
Ministarstvo kulture u 2014. godini
Tijekom 2014. godine Ministarstvo kulture je, temeljem Javnog poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2014. godinu sufinanciralo 3.864 programa i kulturnih događanja u ukupnom iznosu od 206.600.000 kuna, obuhvativši 17 programskih područja.
Sredstva Ministarstvu kulture, koja su u 2014. godini iznosila 770.808.161 kuna, rebalansom proračuna za 2014. godinu povećana su za 23.100.000 kuna. Najveći će dio tih sredstava biti korišten za isplatu plaća (8.500.000 kuna), zatim za djelatnost HINE (4.100.000 kuna), za poticanje audiovizualnog stvaralaštva (6.500.000 kuna) i za sanaciju od poplava (4.000.000 kuna).
Ministarstvo kulture tijekom 2014. godine realiziralo je sljedeće projekte i programe:
– Gradski muzej Vukovar – dovršen je stalni postav u Dvorcu Eltz, koji je otvoren 23. siječnja 2014. godine, a koji je Ministarstvo kulture financiralo sa 14.000.000 kuna. Obnova Dvorca Eltz te spomeničke cjeline Gradskog muzeja Vukovar započela je 2008. godine kao dio Projekta Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol Vlade RH, Ministarstva kulture i Razvojne banke Vijeća Europe. Projekt je cijelosti obuhvaćao obnovu povijesne jezgre Grada Vukovara, obnovu kompleksa dvorca Eltz kao muzejsko-galerijskog i multikulturalnog centra, izgradnju Muzeja Vučedolske kulture i arheološko-turističkog parka Vučedol, obnovu povijesne jezgre Grada Iloka sa zidinama i dvorcem Odescalchi te stalnim postavom Muzeja grada Iloka.
– Obilježavanje 100-te obljetnice početka Prvog svjetskog rata
Ministarstvo kulture u protekloj je godini snažno podupiralo projekte posvećene obilježavanju stogodišnjice Prvoga svjetskog rata. Uz financijsku potporu mnogim projektima, popisuje i koordinira sve projekte na tu temu. Popis događanja posvećenih ovoj temi koja se odvijaju u Hrvatskoj, ili uz hrvatsko sudjelovanje u inozemstvu, a trenutno ih je na tom popisu 148 nalazi se na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Uz popis, koji se stalno nadopunjuje, napravljen je i izbor članaka objavljenih o Prvome svjetskom ratu u medijima te popis poveznica na stranice u inozemstvu. Osim na mrežnim stranicama, popis je objavljen i u tiskanom izdanju izrađenom za komemoraciju u povodu obljetnice, u lipnju 2014.
Većina projekata odvija se ove godine, ali u planu su projekti sve do 2018. Najzastupljeniji su izložbeni projekti, većinom historiografskog tipa. Posebno su aktivni bili državni arhivi i muzeji, priredivši izložbe, ali i posebne programe uz Međunarodni dan arhiva, također na tu temu. Uz 66 održanih i najavljenih izložbi, održano je i 5 koncerata te 6 predstava na ovu temu. Najavljeno je objavljivanje 20 knjiga posvećenih ovoj obljetnici, od kojih su neke već izašle, održani su književni susreti posvećeni Prvome svjetskom ratu i održalo se, ili će se održati, 20 znanstvenih skupova. Ministarstvo kulture organiziralo je svečanu komemoraciju, 27. lipnja 2014. godine, u sklopu Središnje nacionalne svečanosti obilježavanja stogodišnjice Prvog svjetskog rata u Hrvatskome državnim arhivu; sudjelovalo je u organizaciji skupa Prisjećanje na 1914. koji je organizirala mreža europskih kulturnih centara EUNIC te u projektu europske digitalne knjižnice Europeane u sklopu kojega su se u više hrvatskih gradova prikupljali i digitalizirali predmeti i uspomene iz tog razdoblja.
Neki su projekti obilježavanja višegodišnji, primjerice Puna je Pula Istarske županije i Grada Pule, trogodišnji je projekt digitalizacije i objavljivanja građe i izrada registra stradalih vojnika u Hrvatskome državnom arhivu, ili izrada popisa groblja vojnika iz Hrvatske pokopanih izvan Republike Hrvatske u Prvome svjetskom ratu Hrvatskog instituta za povijest, koji je, s Hrvatskim odborom za obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskom rata, postavio i internetski portal o Prvome svjetskom ratu (http://1914-1918.com.hr). Mnoga međunarodna događanja posvećena obljetnici uključila su sudionike iz Hrvatske, što je i Ministarstvo dijelom podržalo, primjerice memorijalno multimedijsko događanje u Sarajevu Stoljeće mira nakon stoljeća ratova.
Događanja koordinira Povjerenstvo koje je osnovala Vlada Republike Hrvatske, a kojem je na čelu prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, predsjednica Povjerenstva.
Financiranje projekata obilježavanja Stogodišnjice Prvoga svjetskog rata:
Muzejska djelatnost – 615.000,00 kuna, Arhivska djelatnost – 570.000,00 kuna, Vizualne umjetnosti – 120.000,00 kuna, Međunarodna suradnja – 650.455,20 kuna, Književno-nakladnička djelatnost – 679.000,00 kuna, Informatizacija i digitalizacija – 181.000,00 kuna.
Ministarstvo kulture ukupno je izdvojilo: 2.815.455,20 kuna
– Nove i preuređene zgrade i prostor narodnih knjižnica u 2014. godini:
Samostalna narodna knjižnica Gospić – 3.300.00,00 kuna, Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa – 3.070.000,00 kuna, Hrvatska knjižnica i čitaonica Pleternica – nova zgrada knjižnice otvorena je povodom Dana grada Pleternice, 6. prosinca 2014., a za obnovu zgrade Ministarstvo kulture je osiguralo ukupno 6.800.000,00 kuna, Narodna knjižnica i čitaonica Lipovljani – 2.200.000,00 kuna, Gradska knjižnica Franjo Marković u Križevcima – završetak radova na obnovi očekuje se u 2015. godini – u tijeku su radovi na obnovi zgrade za potrebe knjižnice, za koju je Ministarstvo kulture do sada osiguralo 3.700.000,00 kuna, Gradska knjižnica i čitaonica Požega – završetak 2015. – u tijeku su radovi na rekonstrukciji zgrade za knjižnicu, za koju je Ministarstvo kulture do sada osiguralo 8.900.000,00 kuna.
Ministarstvo kulture u suradnji s INA-om pokrenulo projekt izgradnje Društvenog centra u Gunji u sklopu kojeg je planirana knjižnica.
Razvojni programi u knjižničnoj djelatnosti
Hrvatska knjižnica i čitaonica Hrvatska Kostajnica – Posredstvom Ministarstva kulture, UNESCO je iz Urgentnog programa odobrio 50.000,00 dolara za obnovu Knjižnice Milivoja Cvetnića u Hrvatskoj Kostajnici oštećene u poplavi koja je u svibnju pogodila Hrvatsku.
Obnovljen Maškovića han
Obnova turskog konačišta iz 17. stoljeća u zaleđu Pakoštana, poznatijega kao Maškovića han, te plan održivog razvoja mjesta Vrane realiziran je novcem Europske unije iz programa IPA 2009. godine, dok je Ministarstvo kulture sudjelovalo u obnovi sa 25 posto sredstava (675.000 eura). Ukupna vrijednost projekta iznosila je 2,5 milijuna eura, a s provedbom projekta započelo se u svibnju 2012. godine dok je sama obnova počela 2013. godine, po raspisivanju javnog natječaja. Radovi na obnovi završeni su u srpnju 2014. godine, a Maškovića han bit će u punoj, ugostiteljsko-turističko-muzejskoj funkciji, 2015. godine.
Maškovića han najzapadniji spomenik turske arhitekture u Europi, a 1644. godine počeo ga je graditi Jusuf Han iz Pakoštana. Projekt obnove, kojim se željelo potaknuti turistički gospodarski i turistički razvoj tog dijela zadarske županije u svom sastavu, osim turističkih kapaciteta, ima uređen muzej s prostorom za predstavljanje tradicionalnih proizvoda i obrta, restoran, kafić i info-punkt. Revitalizacijom i obnovom spomeničke baštine kroz gospodarske resurse razvoja stvorena je podloga za održiv način korištenja Maškovića hana, kao poluge za revitalizaciju i pokretanje gospodarskog razvoja turističkih i poljoprivrednih poduzeća na cjelokupnom području naselja Vrane.
Program digitalizacije kina
Projekt digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača financiran je sredstvima Ministarstva kulture i gradova, a obuhvatio je u 2013. godini digitalizaciju 30 kina u 18 županija, a rezultat je unaprjeđenje, kako tehnološki tako i repertoarno, hrvatskih nezavisnih kinoprikazivača po čemu Hrvatska prednjači u Europi.
Digitalizacija nezavisnih kinoprikazivača dio je Nacionalnog programa audiovizualnog stvaralaštva 2010. – 2014. i strateški je projekt koji su zajednički pokrenuli Hrvatski audiovizualni centar i Ministarstvo kulture uz podršku lokalnih gradskih uprava s ciljem osnaživanja nezavisnih kinoprikazivača, povećanja gledanosti europskih, hrvatskih i nezavisnih svjetskih naslova u kinima te obogaćivanja raznolikosti kulturalne ponude u gradovima i malim sredinama. Istovremenim uvođenjem digitalne projekcijske opreme u niz kinematografa diljem Hrvatske uspostavili smo novu nacionalnu prikazivačku mrežu. Hrvatskoj. Za nabavu nove kino opreme uloženo je ukupno 14.000.000,00 kuna od čega je Ministarstvo kulture izdvojilo 8.800.000,00 kuna do 2014. godine.
U 2014. godini digitalizirana su Kina u Valpovu, Đakovu,Visu, Ivancu, Metkoviću i na Akademiji dramskih umjetnosti u Zgrebu, a Ministarstvo kulture je osiguralo 2.100.000,00 kuna.
Tijekom 2015. godine planirana je digitalizacija još desetak kinodvorana za koje će Ministarstvo osigurati dio potrebnih sredstava.
