Bivši ministar financija Slavko Linić ustvrdio je danas kako je njegova smjena posljedica medijske spletke premijera Zorana Milanovića koja mu je poslužila da bi zaštitio članove svoje obitelji, prijatelje i određene krugove piše Poslovni.hr
Pravi razlozi moje smjene su INA i kredit od 20 milijuna kuna tvrtki Mali biskviti
“Hoću reći svoji istinu koja je malo drugčija od istine premijera i ostavljam da svatko prosuđuje čija je istina prava”, kazao je Linić na konferenciji za novinare u Rijeci na kojoj je progovorio o svojim odnosima s premijerom Milanovićem.
Milanoviću su, kazao je Linić, bile potrebne spletke oko predstečajne nagodbe tvrtke Spačva da bi zaštitio članove svoje obitelji, prijatelje i parcijalne interese određenih krugova, a da bi zanemario državničke interese.
Ispričao je također da je konačni obračun s njim počeo 29. siječnja kad ga je premijer nazvao u večernjim satima i od njega zatražio da smijeni svog pomoćnika Branka Šegona.
Nakon mog odbijanja predsjednik Vlade me optužio da sam kriminalac i lopov, kazao je Linić, koji je premijera optužio da je zlorabio svoj položaj i ovlasti i neke službe kako bi se obračunao s njim.
Ustvrdio je kako se Milanović s bivšom ravnateljicom porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec punih godinu dana nakon predstečajne nagodbe bavio podmetanjem dokumenata kako bi kriminalizirao njegov rad.
“Govorit ću o predmetima Spačva i o glavnim razlozima moje smjene, a to je Ina; rad HBOR-a, a posebno kredit HBOR-a. Jasno ću govoriti u čemu smo se razilazili kod provođenja plana vođenja Vlade, ali i plana 21 vladajuće koalicije”, kazao je Linić na početku presice.
“Još jednom želim jasno reći zašto o tim činjenicama nisam govorio odmah kod svoje smjene jer sam smatrao da su pred strankom bili izbori za Europski parlament i jer sam 20 godina radio na jačanju stranke i smatrao sam da vrijeme pred izbore nije vrijeme kada se može govoriti o odnosima mene i predsjednika stranke”, kaže bivši ministar financija.
“Dozvolite da se s par riječi vratim u prošlost. Nakon što je Sabor potvrdio program Vlade za rad u mandatu od 2011. do 2015. provodili smo program 21. Prepoznat sam u javnosti i za divno čudo imao određenu podršku te javnosti iako sam uvijek naglašavao da je zatečeno stanje vrlo teško, da rješavanje stanja neće biti lako i da nećemo bolje živjeti narednih 10 godina. Također sam jasno govorio da treba izvršiti preraspodjelu opterećenja sa siromašnih na bogatije i da ne možemo kao država živjeti na dug nego da ono što stvorimo mora biti raspoloživo za potrošnju”.
“Govorio sam da i građanima treba povećati PDV jer je bitka za radno mjesto bila najvažnija bitka Vlade. To je bio razlog zašto smo smanjili i parafiskalne namete, da smo brzo išli s reprogramima, otpisom kamata, i na kraju – kad smo ocijenili da nema dovoljno rezultata – išli smo s predstečajnim nagodbama”, podsjetio je Linić.
‘Vrati pare, Liniću’
Za vrijeme trajanja novinske konferencije bivšeg ministra financija, prosvjednici su sklandirali ‘Vrati pare, Liniću’.
Konačni obračun počeo 29. siječnja
“Konačni obračun sa mnom počeo je 29. siječnja. Telefonski razgovor u kasnim večernjim satima, ja na radnom mjestu, gdje Milanović izričito zahtijeva da smijenim Branka Šegona. Jasno mu naznačujem da ne vidim razloga dok ne dobijem papire od DORH-a i dok ne dobijem očitovanje Povjerenstva Sabora o sukobu interesa. Nakon tog mog odgovora i izričitog odbijanja predsjednik Vlade me optužuje da sam kriminalac i lopov. Telefonski razgovor završavam sa psovkom”, ispričao je Linić.
“Moram reći da nakon 29. siječnja premijer i ja više nismo komunicirali, osim što sam mu onog dana kad sam predložio smjenu Šegona nakon njegovog istupa, dao svoj mandat na raspolaganje. Davanje mandata je bilo pismenim putem. Jedina naša komunikacija je bila na sjednici Vlade. Od kraja siječnja do kraja travnja kao ministra financija imao sam ogromne poslove i predano sam radio – donijeli smo rebalans proračuna, morali smo dva puta izrađivati programe vezano za provedbu preporuka Europskog vijeća, vodili smo pregovore s EK, pregovore s MMF-om i okončali pregovore sa Svjetskom bankom oko strukturnih kredita. Prema tome, uz svakodnevne probleme, kao ministar komunicirao sam sa svim članovima Vlade i izradio sve te dokumente”, kaže bivši ministar.
“Prema tome naša komunikacija nije imala izravan utjecaj na moj rad. U isto vrijeme predsjednik Vlade je koristio određene službe i pokušavao me optužiti da sam kriminalac. Posebno se okomio na predstečajne nagodbe koje nekoliko puta pokušava i zaustaviti, zaboravljajući pritom da je to Vladin zakon”, tvrdi Linić.
Slučaj Spačva
“Isto tako, provedba tog zakona je pokazala da je u nešto više od godinu dana obrađeno preko 5600 zahtjeva, a pozitivno je bilo njih samo oko tisuću i pol. O tim predstečajnim nagodbama svatko može govoriti i steći uvid u njih jer su to dokumenti koji su kompletno stavljeni na raspolaganje na stranicama Fine, tako da uvid u njih može imati svatko. Posebno je premijera zainteresirala Spačva”, kaže.
“Tu moram vrlo jasno naznačiti da je predmet predstečajne nagodbe za trgovačko društvo Spačva završen u svibnju 2013. godine, i to sporazumom vjerovnika, na sudu u svibnju. Razlog zašto smo imali visoka potraživanja u Spačvi je nedovoljno sposobna Porezna uprava iz ranijih godina koja nije uspjela naplatiti potraživanja, ali ne samo Porezna uprava nego i HPB, koja nije uspjela naplatiti kredite”, dodao je.
“Isporuku drvne mase Hrvatske šume nisu godinama naplaćivale. Nekoliko subjekata godinama nije naplaćivalo potraživanja, dakle. Uspjeli smo vrlo brzo okončati postupak predstečajne nagodbe. Ono što je važno reći, Vukovarska Porezna uprava koja nije bila efikasna u naplati, izradila je i procjenu vezano za zemljište u Spačvi. Procjena vukovarske Porezne uprave bila je 33 milijuna kuna. Ta procjena bila je osnova za odlučivanje Ministarstva financija”, kaže Linić. “Odluka koordinacijskog tijela koje odlučuje o predstečajnoj nagodbi jednoglasno se odlučilo za model predstečajne nagodbe. Sve je to potpisala i Nada Čavlović Smiljanec. I to je razlog da je bez problema predstečajna nagodba prihvaćena na sudu”, dodao je Linić.
“Od vlasnika sam tražio da odstupe od svog vlasništva kako bi dobili svježi kapital u Spačvu. Bankari su se složili , vlasnici ne – odbili su predstečajnu nagodbu. Tada sam obznanio da ćemo objaviti podatke tko će biti odgovoran za propast Spačve”, kaže. “Evidentno je da je 660 radnika bio razlog zašto smo se tako borili za Spačvu. Danas Spačva radi normalno, redovito isplaćuje plaće i vjerovnike, redovito uplaćuje u proračun. Ima samo jedan zaključak: Nije bilo pritisaka oko Spačve i ona je riješena u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ali dok ja obavljam svoje poslove iza 29. siječnja, premijer se bavi podmetanjima”, tvrdi.
“Znači, tijekom veljače i ožujka, 10 mjeseci nakon završetka predstečajne nagodbe, premijer odjednom zajedno s Nadom Čavlović izbacuje novu procjenu na 6 milijuna kuna. Nakon 10 mjeseci po prvi put se pojavljuje ta nova procjena za koju ja ne znam, ali za koju znaju premijer i Nada Čavlović Smiljanec. Ja sam svaki dan u 8 sati imao kolegije na kojima je sjedila redovito i Nada Čavlović Smiljanec. Utorkom sam s Poreznom upravom održavao sastanke, a nikada nije izvijestila o procjeni o 6 milijuna. U travnju 2014. gospođa Smiljanec me izvještava o 6 milijuna kuna procjene”, istaknuo je.
Međutim, Smiljanec je našla novog procjenitelja i nova procjena je bila 27 milijuna kuna, tvrdi bivši ministar. “Sve to pokazuje da je Milanović zajedno s gospođom Smiljanec podmetao dokumente punih godinu dana nakon same završene predstečajne nagodbe. Ta njegova bitka za kriminalizaciju mene osobno može imati neku svrhu, ali se pitam – zamislite vi kada predsejdnik vlade pokazuje kako se može optužiti svakog čovjeka koji radi u državnim instiucijama”, dodaje.
“Predsjednik vlade kriminalizirajući predstečajne nagodbe i moj rad destabilizira sve državne insittucije koje će se bojati donijeti bilo kakvu odluku. Ako se ovakve spletke mogu učiniti ministru, onda možete znati što to znači za ostale”, poručio je Linić.
Nazivanje Nade Čavlović Smiljanec ‘zviždačicom’ od strane premijera Linić smatra vrhuncom cinizma. Ova Linićeva rečenica ujedno je bila uvod i u sljedeću priču: onu o bratu Zorana Milanovića, Krešimiru Milanoviću.
“Milanović štiti osobu koja je odgovorna za sve u Poreznoj upravi. Mmislim da je pravi razlog Milanovićeva štićenja Nade Čavlović Smiljanec sprega Milanovićeva brata, Krešimira Milanovića, a koji je pokušao svoje poznanstvo sa Čavlović Smiljanec iskoristiti za posredovanje u nekim predmetima koji su se rješavali u Poreznoj upravi”.
Slučaj Ina
“Milanović ne napada samo mene nego i moje suradnike. Prema tome, tu samo mogu zaključiti da su interesi obitelji ispred državničkih interesa i da je to jedan od razloga zahtjeva za moje razrješenje”, kazao je, dodavši: “Razlog prave moje smjene su predmeti Ina i rad HBOR-a. Nisam bio zadovoljan s radom predsjednika NO-a Ine, inače velikog prijatelja premiejra, a to je Siniša Petrović. On je postavljen kao predsjednik NO-a i vrlo brzo smjenjuje člana NO-a zaposlenog u Ini. To je neprihvatljivo, da predsjednik Nadzornog odbora smjenjuje člana NO-a”.
Linić je kazao kako mu je Milanović zabranio da u javnosti komunicira o INI, jer je on odlučio preuzeti stvar u svoje ruke: “Vi koji se sjećate, vrlo često sam o Ini htio govoriti, posebno o upravljačkoj politici Mola, i najednom sam prestao: bio je to rezultat zabrane premijera da govorim o Ini. Gdje smo došli s Inom ne treba komentirati, to je rezultat rada premijera”.
Sukobi počinju početkom ove godine. Porezni nadzor koji je započeo još u vrijeme Kosor okončan je krajem prošle godine i utvrđeno je da je INA prevarila državu za 230 milijuna kuna poreza te niz ugovora o koncesiji nije potpisano. Naplata poreza izaziva bijes Petrovića koji me optužuje da štetim državi. Iako MOL upravlja tvrtkom, premijer ne poduzima ništa vezano uz neplaćanje poreza. Poseban pritisak da me se smjeni radi Petrović jer ugrožavam njegove interese i to je jedan od glavnih razloga zašto premijer počinje razmišljati o mojoj ostavci. Milanović je podlijegao pritiscima Petrovića iz samo njemu znanih interesa koji sigurno nisu u državničkom interesu. (Foto: Patrik Macek/PIXSELL, Poslovni.hr)
