Književna večer u Šartovcu, mjestu učiteljevanja gotovo zaboravljenog pisca
Uz Dan Grada Kutine (spomen na 10. studeni 1256. prvi datumski poznato ime Kutine) Mjesni odbor Šartovac bio je domaćin, a Ogranak MH Kutina nositelj zapažene književne večeri „Josip Cvrtila šartovački učitelj i književnik.
Rođen je 1896. godine u Jastrebarskom. Od 1915.-1923. učiteljevao je Šartovcu. Uređivao je Knjižnicu za mladež Hrvatskoga pedagoškog književnog zbora i „Vrelo.Iako nije pripadao ni jednoj političkoj stranci ili vojnoj formaciji, godine 1945, pod pritiskom represije zbog kršćanskog nazora u pisanju odlazi u Italiju. Ostavio je suprugu i šestero djece. Potom gotovo dva desetljeća živu u Argentini gdje je u Buenos Airesu i preminuo 1966. godine. je najprije Tu je radio kao sakristan i građevinski radnik. Naučivši španjolski jezik zaposlio se kao namještenik u Ministarstvu javnih radova.
Kao mladi šartovački učitelj bio je član kutinske Hrvatske narodne čitaonice, a iz te sredine šalje literarne uratke u popularni časopis za mladež „Smilje”. Piše i djela neprolazne lirske vrijednosti. Među njima je iz 1922. godine i za lirske stranice hrvatske književnosti znamenita „Ivanjska noć”. Prije 70 godina djelo je objavila i Matica hrvatska. Kritika se slaže da u prvoj polovici 20. stoljeća Cvrtila s Vladimirom Nazorom, Ivanom Brlić Mažuranić i Jadrankom Truhelka ulazi u četverolist hrvatske umjetničke bajke. Predavanjem pred brojnom šartovačkom publikom na to je podsjetio i Ilija Pejić, priređivač knjige „Ivanjska noć i druge priče i pripovijesti” (nakladnik Hrvatski pedagoški književni zbor, Ogranak Bjelovar i CID –Prom, Bjelovar 1995.).Tim izdanjem opravdano je vraćen u Bjelovar, a gdje je uz učiteljske obveze prije Drugoga svjetskog rata bio i zapaženi kulturni djelatnik. No što je osobito važno ponovo je dostojno i na stranicama književnog stvaralaštva svoje domovine.
Šartovčani su pozdravili vrlo kritičku i neobično blisku Pejićevu interpretaciju lirske panorame Cvrtilina pera. Iz njega su potekli i stihovi „U tišini”, a koje je uglazbio poznati skladatelj Kamilo Kolb. Oni su nastupom Ženskog vokalnog sastava „Kutinske dunje” pod ravnanjem Dražena Mlakara bili uvod u večer. Ona je glazbeno upotpunjena nastupom mjesnog KUD-a iz Šartovca. Organizator je podsjetio sudionike i na TV film u potrazi za Cvrtilom „Dragi tata” HTV-a Mire Brankovića.
Iznijeta su taj kraj i korisna saznanja o zanemarenoj povijesti škole njezinih polaznika Milana Grdića, Ivan Štimca. Mjesni aktivisti Drago Šparavac i Milan Komugović, najavili su korake prema daljnjim istraživanima u mjestu, a lokalni istraživači prošlosti i svoj prinos. Sudionike je pozdravio i naglasio iznimnu vrijednost predstavljene teme Damir Petravić, zamjenik gradonačelnika Kutine. Pročelnica za društvene djelatnosti Jasminka Molnar, s domaćinima i predstavnicima kutinskog OMH povela je razgovor o novim oblicima priredaba koji bi uz Cvrtilin učiteljski rad i književno djelo upotpunili kulturne sadržaje na tom kutinskom području.
