S u d j e l u j u
dr.sc. Mateo ŽAGAR, promotor;
akademkinja Anica NAZOR, autorica;
prof. dr. sc. Srećko LIPOVČAN i Zlatko REBERNJAK, priređivači;
Biserka DRAGANIĆ, Društvo prijatelja glagoljice.
Prva knjiga koja riječju i slikom otvara sva područja na kojima je hrvatska glagoljica bila u uporabi dokumentirajući ih najvažnijim primjerima.
korice
Anica Nazor
KNJIGA O HRVATSKOJ GLAGOLJICI
Ja slovo znajući govorim…
Priredili Srećko Lipovčan i Zlatko Rebernjak
Erasmus naklada d.o.o., Zagreb, 2008.
160 stranica formata 220 x 280 mm, meki uvez, korice s klapnama
ISBN 978-953-6132-83-4
… Valjalo bi pohvaliti hrvatske glagoljaše kao uzor marljivosti u prepisivanju glagolskih knjiga; pače, kad bi jednom došlo do toga, da se u fotografskim snimcima sastave i izdadu najkrasnije pisani, s ornamentima u početnim slovima ukrašeni primjeri ove književne produkcije, divio bi se i domaći i strani bespristrani svijet jednoj stranici sredovječne
hrvatske kulture…
Vatroslav Jagić, 1913.
… Kad se spomene glagolska književnost, onda većini padaju na pamet najprije glagolski misali i brevijari, i ostale za crkvene potrebe određene knjige, jer mnogi i ne znaju, da je sredovječna hrvatska glagolska književnost puna i drugih djela, što ih obrađuju i ostale sredovječne književnosti…
kamenje
U petnaest godina, koliko je prošlo od prve knjige Erasmus naklade (njemački prijevod Krležina Kraljeva/Koeniglicher Jahrmarkt, 1993.), objavili smo stotinjak izdanja koja su, gotovo beziznimno, bila posvećena znanosti i/ili umjetnosti i kulturnoj baštini. I knjiga akademkinje Anice Nazor o hrvatskoj glagoljici slijedi istu programsku odrednicu, ali je po mnogo čemu posebno izdanje. Namijenili smo je svima onima koje zanima jedna od najvažnijih posebnosti hrvatske kulture i koji o njoj žele (sa)znati ono najvažnije, i to riječju i slikom, a nastala je na poticaj i nagovor mnogih koji su u rukama imali neku od naših publikacija (kataloga) na njemačkom, engleskom ili francuskom jeziku, tiskanih prigodom postavljanja velikih reprezentativnih izložbi (i) o glagoljici u inozemstvu (Dublin, Berlin, Bruxelles, Stuttgart, Karlsruhe) pa je gotovo u pravilu slijedio upit: a što je s knjigom na hrvatskome jeziku?
Sada je Knjiga o hrvatskoj glagoljici pred nama, a zacijelo je u ovome obliku ne bi bilo da Ministarstvo kulture Republike Hrvatske g. 1999. nije prihvatilo projekt ove Naklade o koncipiranju i realizaciji spomenutih izložaba kojima se inozemnoj publici nastojala približiti stoljetna hrvatska pisana baština, ponajprije glagoljica: iako najstarije slavensko pismo uopće, glagoljica je ne samo zaživjela u svim porama društvenoga života, nego se i najdulje zadržala baš na našem tlu: više od tisuću godina! Uz okupljanje institucija i najboljih stručnjaka najvažnija je zadaća projekta – bez kojega ne bi bilo moguće ostvariti izložbe – bila: snimiti u koloru najvažnije naše spomenike pisane riječi, jer se do tada, uz iznimke, raspolagalo samo crno-bijelim snimkama, a one ni izdaleka nisu mogle dočarati svu ljepotu i raskoš glagoljske baštine.
Stoga vjerujemo da možemo kazati: temeljem rezultata znanstvenih istraživanja domaćih i inozemnih stručnjaka u proučavanju glagoljice (o čemu svjedoči i u knjizi naveden popis literature), ova je knjiga prva koja i riječju i slikom otvara sva područja na kojima je hrvatska glagoljica bila u uporabi, dokumentira ih najvažnijim primjerima, nastojeći popularizirati i promicati rezultate znanosti.
Već pogled u kazalo otkriva vremensku i prostornu, sadržajnu i tematsku širinu, a bilo koja od stranica uvjerit će vas da su priređivači knjige, fragmentirajući raznovrsne obavijesti u riječi i slici, nastojali širom otvoriti svojevrsnu paletu, mozaik kojim se stiže do cjelovitoga uvida.
Pred vama je živa knjiga koja u našu svakodnevicu želi dozvati mnogobrojna značenja i vrijednosti tisućljetne hrvatske glagoljaške kulture, njene kontinuirane sveze sa svijetom, sve do današnjih dana, kad je s pravom smatramo jednim od simbola našega naroda i zemlje.
(Riječ nakladnika – S. L.)
rukopisi
K a z a l o
Kako čitati ovu knjigu • Predgovor nakladnika
Prvi dio: GLAGOLJSKO PISMO
Pismo i za Hrvate • Rukopisi • Glagoljica tiskom objavljena
Drugi dio: GLAGOLJICA RUKOM PISANA
1. Početci: najstariji rukopisi i abecedariji
Kločev glagoljaŠ • Bečki listići • Budimpeštanski odlomci (ostrišci) • Münchenski abecedarij • Bašćanski (Premudini) ostrišci • Glagoljski abecedarij penitencijara Jurja iz Slavonije
2. Natpisi
Bašćanska ploča • Grdoselski ulomak • Plominski natpis • Humski grafit • Supetarski ulomak • Ročki glagoljski abecedarij • Valunska ploča • Reljef s likom Sv. Martina biskupa s glagoljskim natpisom
3. Liturgijski tekstovi
M i s a l i
Misal kneza Novaka • Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića • Berlinski misal • I. vrbnički misal • II. vrbnički misal • Newyorški misal
B r e v i j a r i
Fragmenti brevijara • Prvi vrbnički brevijar • Brevijar popa Mavra • II. Novljanski brevijar • Ljubljanski homilijar • Brevijar Vida Omišljanina
4. Biblijski tekstovi
Lobkovicov (senjski) psaltir, 1359. • Pjesma nad pjesmama • Razmetni sin (Izgubljeni i nađeni sin) • Reimsko evanđelje (glagoljski dio), 1395. • Fraščićev psaltir
5. Apokrifi
Život Adama i Eve • Abrahamova smrt (Abrahamov testament) • Djela Pavla i Tekle • Nikodemovo evanđelje • Apokrif o Josipu prekrasnom (pravednom) • Andrija i Matej u gradu ljudoždera • Djela apostola Petra i Andrije • Pseudo-Tomino evanđelje • Protoevanđelje Jakovljevo • Apokrif o Marijinoj (Bogorodičinoj) smrti • Pavlova vizija (apokalipsa)
6. Legende i vizije
Legenda o svetom Eustahiju • Čistilište svetoga Patricija • Amulet • Legenda o svetom Nikoli • Život Marije Magdalene • Marijini mirakuli • Tundalovo viđenje • Viđenje Varohovo • Viđenje svetoga Brnarda • Razgovor meštra Polikarpa sa smrću • Fiziolog • Legenda o svetom Pavlu Pustinjaku • Lucidar • Čten’je svetago Mavra mučenika • Legenda o mučenju svetoga Jurja
7. Poučna proza i poezija
Roman o Troji • Kvarezimal i tlmačenje od muki • Pjesme iz Pariškog kodeksa
8. Pravni spomenici
Z a k o n i , s t a t u t i , r e g u l e . . .
Vinodolski zakon, 1288. • Istarski razvod • Regula svetoga Benedikta • Knjiga računa bratovštine (crkve) i općine Roč u Istri • Knjiga primitaka i izdataka bratovštine (crkve) sv. Antuna u Belom na Cresu
A c t a C r o a t i c a
Dobrinjska isprava • Oporuka Jelene, sestre Petra Kružića
R e d o v n i č k e k o n s t i t u c i j e
Klimantovićeve konstitucije
tisak
Treći dio: GLAGOLJICA TISKOM OBJAVLJENA
9. Inkunabule
Misal, 1483. • Brevijar, 1491. • Baromićev brevijarVSenjski misal • Spovid općena
10. Prve objave u XVI. stoljeću
Meštrija dobra umrtija • Naručnik plebanušev • Transit svetoga Jerolima • Mirakuli blažene Deve Marije • Korizmenjak • Bukvar (abecedarij) • Misal Pavla Modrušanina • Brozićev brevijar
11. Senjska tiskara
12. Riječka tiskara
Glagoljska tiskara Šimuna Kožičića Benje • Oficij rimski. Oficij blaženije Devi Marije • Misal hruacki • Knjižice krsta • Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov • Od bitija redovničkoga knjižice
13. Protestantske glagoljske knjige iz Uracha
Osnivanje hrvatske tiskare • Stjepan Konzul i Anton Dalmatin • Oprema knjiga • Naslovne stranice • Najvažniji pothvat: prijevod Biblije na hrvatski • Veliki glagoljski pokusni list • Mali glagoljski pokusni list • Mali katekizam • Postila • Drugi ddu da bi stvorio sliku kao novu prirodu? Samo onaj slikar koji zna primjećivati tajne harmonije odnosa u prirodi. Slikaru Mati Gereciju šuma je jedan od najdražih motiva koji se rasplinjuju do samog praga apstrakcije. Šarm i razigranost njegovim kompozicijama daju dinamiku potpomognutu gestualnošću dok se bogate kromatske mogućnosti uvijek nanovo oplemenjuju. Nenametljivo se pronose dinamičan duktus i znalačka ritmizacija. Paleta se kreće od tamnog ultramarina do žarko crvene. Gereci vješto izbjegava opasnosti od statičkog dekorativnog dojma.
Kompozicije su građene tektonički u bogatim inscenacijama, začinjene proživljenim koloritom. On čuva povezanost s konkretnim motivom.
U Lipiku Gereci ne slika ljetni krajolik parka, već senzaciju krajolika. Slikar realizira harmoniju, koloriranih mrlja. Slika je nova priroda nastala transpozicijom prema viđenoj vanjštini. Svaki dio slike nalazi se u skladnom odnosu s drugim dijelovima i čini jedinstvenu cjelinu. Boje su produžena ruka njegovih osjećaja te su se na svojstven način pretočili u pitoresknu arabesku koloriranih mrlja imanentnu njegovoj osobnosti.
Mladen Mitar
Mato Gereci je rođen 1957. godine u Garešnici. Godine 1981. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Najveći dio svog slikarskog opusa je posvetio moslavačkom pejsažu. Godine 2008. nagrađen je Plaketom i Poveljom grada Garešnice. Član je HDLU-a.
Ana Martinović
