Pogledajte galeriju radova!
Mate Sabljić je rođen 1952. godine u Buhovu (Široki Brijeg). Djetinjstvo provodi u Bapskoj (Vukovar). Industrijsku školu pohađa u Borovu Naselju, a potom seli u Puli. Jedno vrijeme provodi u hrvatskim braniteljskim redovima. Njegov likovni talent prepoznaje još učiteljica u pučkoj školi te ga usmjerava ka stvaranju. Iako se Mate Sabljić zapaženo bavi slikanjem i pisanjem pjesama, najveći uspjeh postiže svojim skulpturama među kojima posebno mjesto zauzima zanimljiv zaokruženi ciklus „S teškim križem cijele jedne nacije".
e-mail: mate.sabljic@optinet.hr
1. POSTAJA – Isusa osuđuju na smrt
2. POSTAJA – Isus prima na se križ
Bog je, dakle, u život pozvao čovjeka, prenoseći mu zadaću da bude stvaratelj. U "umjetničkom stvaranju" čovjek se očituje više nego ikad kao "Božja slika" i tu zadaću ostvaruje prije svega oblikujući predivnu "materiju" vlastite ljudskosti, a zatim i vladajući na stvarateljski način nad svemirom koji ga okružuje. Božanski Umjetnik, susretljivošću punom ljubavi, prenosi iskru svoje transcendentne mudrosti ljudskom umjetniku, pozivajući ga da podijeli njegovu stvarateljsku moć. Očigledno je riječ o sudjelovanju koje nedodirnutom beskonačnošću ostavlja udaljenost između Stvoritelja i stvorenja, kao što je to naglašavao kardinal Nikola Kuzanski: "Kreativna umjetnost, koju duša ima sreću ugostiti, ne poistovjećuje se s umjetnošću u njezinoj biti koja je Bog, već je tek njezina komunikacija i sudjelovanje u njoj". (Pismo pape Ivana Pavla II.umjetnicima).
Mate Sabljić "oblikuje predivnu materiju vlastite ljudskosti" na temu staroj koliko je stara i naša vjera. Bezbrojni su radovi na temu Kristova života,muke i uskrsnuća, no treba reći da postoje ilustratori te teme, ili tih tema, kao što postoje i nadahnuti tumači vjerske istine, a jedan od tih je, vidimo i kipar Mate Sabljić.
Likovi Mate Sabljića prizivaju mi prikaze sa romaničkih i gotičkih portala, velike snage i jednostavnosti. Osim toga Sabljić uspijeva biti monumentalan u malom ili "velik u malom".
Mate Sabljić na divan način potvrđuje,na žalost tako često zaboravljenu,istinu da postojimo,ne po svom zvanju i zanimanju,nego po svom stvarnom biću,po onome što uistinu jesmo.
Živimo u vremenu u kojem se treba više plašiti zaborava, nego pamćenja. Djelo Mate Sabljića dokazuje nam da se "nešto novo može pronaći samo ako se poznaje staro" (I. Gepser). To djelo nastaje kao logičan slijd, kao nadogradnja iz predhodnih spoznaja i živi kao nov doživljaj. Tema ove izložbe je "Križni put", vrijeme kada je Božji Sin ušao u svijet vidljivih stvarnosti, premošćujući svojom ljudskošću vidljivo i nevidljivo "(Ivan Pavao II.). – Kada je pristao na patnju kao čovjek, i trpeći patnju i poniženje posvjedočio da patnja nije znak čovjekova pada. To je poruka i slikara „Križnog puta" Mate Sabljića, u svoj svojoj potresnoj jednostavnosti i jasnosti; lik je Krista postao znakom,motiv je postao sadržaj.Materija tih skulptura dignuta je do visine svijesti, te skulpture nisu sluge utilitarnog prostora – ukrasi, već one u tom prostoru ravnopravno i snažno djeluju. One su dio cjelovite akcije (zahvaljujući Pavlu Mađareviću), akcije usmjerene ka spoznaji.
Predrag Goll
3. POSTAJA – Isus pada prvi put pod križem
4. POSTAJA – Isus susreće svoju svetu Majku
5. POSTAJA – Šimiun Cirenac pomaže Isusu nositi križ
AUTOHTONE GRIZIJSKE PASIONSKE POSTAJE
Kipar Mate Sabljić prepoznatljivim i dotjeranim vizualnim identitetom svojih prokromskih i brončanih figura,uglavnom polmetarske visine,prezentacijski se vraća u Rovinj!Izlagajući poznate i novije tvorbe izrasta iz korijena pojednostavljene konkretne bitnosti u efektnu akordiku smislene figuracijske poetike.Determinira ih vertikalama minimizirane i minimalističke anatomike ustrajući na stvaralačkome putu vlastitoga formalnog likovnoga rječnika.Dokazuje se i potvrđuje zanimljivošću,kvalitetom,porukom i spontanošću likovnosti izraza unutar vlastitih obzornih prostora zamaha,odjeka i odzvona specifičnih ideja,tema i ikoničkih rješenja.Individualiziran i neovisno dojmljiv,po strani od sirenskoga zova trendovskih formalizama.
Osim izložaka u galerijskoj dvorani ovoga puta ekspandira i u prostoru.Prigodno ususret Uskrsu,izlaže na umjetničko kultnoj Griziji svoje pasionske postaje.Na fonu upoznatih skulpturnih vizija iskorakom ukonačuje zanimljiv,zaokružen ciklus.U materijalu svojih uradaka,ponekad obogaćenu i drvom,postavlja dvadesetak zgusnutih kompozicija koje se okupljaju,sažimaju i razlažu fiksirani i fokusirani na skeletnim obrisima globusa ispremiješanih horizontalnih i vertikalnih pravaca.Druga,Četvrta,Peta,Osma i Trinaesta postaja uz dodano"Bičevanje"snažnim emocijskim nabojem evoluiraju u potresan doživljaj milenijske tragedije.Variranjem tvrdih i mekih naglasaka,ispunjenih i praznih ploha,gipkih ritmičkih poteza izražajno ostvaruje vrijednu skulptorsku transformaciju izrazite duhovnosti.
Naglašenom fluidnošću doživljene sadržajnosti metjerski nadograđuje kongenijalno planove zgusnutih i razrijeđenih segmenata koji se prirodno udružuju u cjelinu izražajnih poticaja.Zanimljivo zarobljeni ili oslobođeni prostor unutar kompozicije kompletira gradbenu fizionomiju višeslojne i mnogoznačne partiture.Taj ciklus,u najboljim radovima,predstavlja bitan stvaralački uzlet u osnovnoj matrici dosadašnjih traženja i postignuća.
Sabljić uspješno razigrava sredstva harmonične strukturalnosti opusa,reducira materijal elaboracije mobilnih suprotstavljenih ritmova svjestan kako će svjetlo u prostoru umnožiti kontrapunkt učinka.
Tako preduskršnje obogaćena Grizija svjedočit će o kiparu,njegovim promišljanjima,zalaganju i uspješnosti neprofesionalnoga autora koji se inteligentno intimno ovim ciklusom duhovne oaze ukazuje u svojoj punini humanosti i humanizmu!
Branko Mrkušić, Rovinj, ožujak 2OO5.
6. POSTAJA – Veronika pruža Isusu rubac
Moram priznati da, susrećući se s ovim skulpturama umjetnika Mate Sabljića u svomu skromnom ranijem iskustvu nisam naišao na puno radova koji bi svojom kompatibilnošću, isprepletenošću, umreženošću i prožetošću na crti umjetnost-religija, religija-umjetnost-djelovali tako uvjerljivo i u meni ostavili tako snažan i dubok dojam. Ove su me skulpture već pri prvome susretu s njima zainteresirale i zaintrigirale.
Ono što već na prvi pogled, ja nepoučeni promatrač, naslućujem jest to da iza ovih, naizgled jednostavnih a ogoljenom ekspresijom nabijenih,skulptura stoji prije svega dobar crtač i slikar. I nadasve dobar, do srži iskren i osjećajan,profinjen čovjek. Mogli bismo ove skulpture nazvati čak i „skulpture-crteži ili crtane skulpture". Likovi na ovim skulpturama svojom ekspresivnom jednostavnošću i izduženom formom prizivaju duh poznatih skulptura Alberta Giacomettija, što im, čini se, daje još veću snagu i dubinu.
Ono, pak, što bih u vezi s ovim skulpturama želio svakako istaknuti, podcrtati i staviti u prvi plan jest i njihova kompozicija, odnosno organizacija prostora. Tu se,po mome skromnu mišljenju, ogleda stvarna kreativnost jednoga umjetnika, pjesnika, slikara i kipara. Može netko biti majstor i obraditi pojedinačne detalje, ali istinsko se majstorstvo ogledava upravo u organizaciji tih detalja; to je njihovo uklapanje u cjelinu, kompozicija koja im – vrlo uspješno, majstorski – daje cjelovitost, puninu, nabijenost do božanskoga. Pogotovo imamo li u vidu da se sve to skupa vrlo uspješno povezuje i uklapa u cjelinu veličanstvene teme Križnoga puta, u svim njegovim postajama, možemo mirno govoriti o pravoj umjetnosti, odnosno o vrlo uspješnoj poveznici umjetnosti i religije.
U ovome Križnome putu zorno je predstavljena bol i patnja čitave jedne nacije. Bolno iskustvo križa nalazi svoj smiraj u krilu Sućutne Majke Marije i u proslavljenim ranama Uskrsloga."Vukovarskoj majci", čiji lik dominira na ovoj izložbi, a koja simbolizira teški križ cijele jedne nacije, doviknuo bih Matoševski: Majko, audiant reges, regnum regno non praescribit leges (Majko, neka čuju kraljevi, kraljevstvo kraljevstvu, to znači država državi neće i ne može propisivati zakone!). Dok je srca bit će i Coatije!"
Mi u brodskome vinogorju počašćeni smo činjenicom da upravo postajama Križnoga puta Mate Sabljića otvaramo vrata galerije Župnoga pastoralnog centra koja će nam već ove godine podariti više izložaba sa sakralnom tematikom. U srcu Korizme, u našemu vjerničkom hodu ususret Uskrsu, u ovoj ćemo galeriji tijekom Velikoga i vazmenog tjedna meditirati o tajni Otkupljenja i novoga života što nam ga Krist darova svojom mukom, smrću i uskrsnućem.
Pavao Mađarević
Akademija-Art.net
