Zbog planiranog uvođenja poreza na internet već danima stotine tisuća ljudi izlaze na ulice Budimpešte i prosvjeduju. I Bruxelles sa zabrinutošću promatra namjere mađarske vlade. Što Orban doista time želi postići pita DW?

prosvjedi madjarska

Plan za uvođenje poreza na korištenje interneta, kakav namjerava provesti Mađarska vlada, do sada je jedinstven u svijetu. Europska komisija za digitalna pitanja ovaj je plan nazvala „groznom idejom” i prema riječima povjerenice za digitalni razvoj Neelie Kroes, „još jedan zabrinjavajući korak mađarske vlade”. „Zabrinjavajući” je stoga što šefu vlade, Viktoru Orbanu, uvijek iznova na pamet padaju sve neugodnije ideje i odluke vezane za ograničenje sloboda medija u Mađarskoj.

Još koncem 2010. godine je u Mađarskoj na snagu stupio zakon za medije koji je u cijeloj Europi podigao buru kritika. U njemu je između ostalog stajalo da su „novinari obavezni izvještavati na jedan izjednačen način te su ujedno obavezni jačati nacionalni identitet”. U tom smislu su uvedeni i posebni uredi kontrole koji kontroliraju rad medija a neposlušnike kažnjavat novčanim kaznama. Drugim riječima, onaj tko odbija koristiti određene formulacije (pritom nije sasvim jasno koje su formulacije dozvoljene a koje nisu), mora računati s – tjeranjem u propast. I to su doista doživjeli razni časopisi, novine, radijske stanice, blogeri i internetski portali. EU je mađarskoj vladi prijetila posljedicama i to vrlo oštro što je na kraju ipak dovelo do toga je Orban promijenio ovaj zakon i “omekšao” ga. To je za neko vrijeme primirilo Europsku komisiju.

Ova je tema nakon toga na neko vrijeme nestala iz vijesti. No, onda, u studenom prošle godine, parlament je donio novu odluku – uvođenje visokih zatvorskih kazni za klevetu putem navodnih tonskih zapisa ili slika. Pojam „klevete” i „klevetanja” zbog svoje širine ostavlja organima za kontrolu medija dovoljno prostora za razne interpretacije. U lipnju ove godine slijedio je novi korak: nakon objavljivanja čitavog niza članaka u kojima se vrlo kritički osvrnuo na vladu, otpušten je glavni urednik jednog neovisnog portala vijesti. Istodobno je uvedeno drastično povećanje poreza za dobit iz reklama. To bi pak male i neovisne izdavače moglo stajati egzistencije budući da se oni većinski financiraju upravo na ovakav način. U znak prosvjeda, jedan cijeli dan su na radijskim stanicama i televizijskim programima uvođene pauze emitiranja a novine koje su se pojavile na kioscima bile su praznih naslovnih stranica.

Planirani porez na internet trebao bi navodno rasteretiti državnu blagajnu. Mađarska je visokozadužena zemlja – tako da se ovdje zapravo već do sada oporezivalo sve i svašta; slanje sms poruka, kava, pjenušac pa sve do kozmetičkih proizvoda kao što je sapun. Osim što ovdje postoji najviši porez na dodatnu vrijednost (PDV) u Europi i koji iznosi 27 posto, ovdje građani moraju plaćati i porez za telekomunikacije kao i za bankovne transakcije. A sada je na red došao i porez na korištenje interneta – po gigabajtu prenesenih podataka potrošači bi trebali platiti 50 centa pri čemu mjesečni izdaci za ovaj porez ne bi smjeli prelaziti više od 2,30 eura.

To se na prvi pogled ne čini toliko drastično, čak niti za Mađarsku gdje dvije litre benzina koštaju više. No, malo po malo se ovim povećava svota mjesečnih izdataka mađarskih poreznih platiša. Budući da su porezom na internet pogođena i velika poduzeća, ona će samim time ove nove, dodatne troškove prenijeti na potrošače. Drugim riječima, situacija se za mnoge Mađare polako doista pogoršava.

Internet je naime jedini izvor informacija koje u Mađarskoj bez filtra i cenzure uopće može pristizati do njezinih stanovnika. Time su zapravo prosvjedi potrošača upereni ne prema samom plaćanju poreza već uopće prema činjenici da vlada ovaj put takoreći „napada” internet. Posvuda se ovih dana može čuti kako je korištenje brzim i slobodnim internetom jedno od osnovnih prava svakog građanina. Samim time, tko pokušava ograničiti njegovo korištenje, ograničava i prava na slobodu mišljenja i informiranja – bez obzira je li riječ o drastičnim primjerima cenzure kakva se provodi u Kini i Iranu ili pak o tek manjim pokušajima otežavanja pristupa putem uvođenja posebnih poreza, odnosno, poskupljenja.

No, bijes građana Mađarske zapravo izaziva ideja koja stoji iza najnovijih planova: što će razmjena informacija postati skuplja, utoliko će ona postati i manja. Prosvjedi se ne odvijaju samo na ulicama Budimpešte već su primjetni i na mreži; primjerice društvena mreža Facebook osnovala je posebnu grupu pod naslovom „Stotine tisuća protiv poreza na internet” i kojoj se već priključilo oko 230.000 osoba. Slična se akcija može naći i na Twitteru. (DW)