Lažna slika o toksičnosti pesticida

pesticidi
Francuski su znanstvenici otkrili da su pesticidi, koji se najčešće koriste na europskom tržištu, mnogo otrovniji nego što to pokazuju službeni podaci mjerodavnih institucija (BioMed Research International, 2014)

pesticidi

Gilles-Eric Seralini i njegovi suradnici sa Sveučilišta u Caenu tvrde da ispitivanja, koja se provode u regulatornim institucijama, iskrivljuju sliku o toksičnosti pesticida. U službenim potvrdama pesticidi su prikazani mnogo sigurnijim kemikalijama, nego što to odgovara stvarnosti. Osnovni je razlog tome što mjerodavne institucije ispituju samo štetnost aktivne supstance, ali ne provode procjenu štetnosti ostalih komponenti u agrokemijskom proizvodu.

Komercijalne formulacije

Naime, pesticid se na tržištu ne pojavljuje, ne prodaje, niti se koristi kao jedan izolirani spoj, već se nalazi u komercijalnim formulacijama koje sadrže niz različitih aditiva, pomoćnih tvari, adjuvanasa, stabilizatora, otapala… Takav koktel kemikalija, u kojem je otopljeni pesticid, često je toksičniji od samog pesticida. Prema rezultatima francuskog istraživanja, smjese kemikalija mogu biti stotinu, pa i tisuću puta opasnije za ljudsko zdravlje.

Dodatni je problem što je ukupni sastav pesticida na tržištu nepoznat, jer ga kompanije kriju patentnim pravima. Predstavnici agrokemijske industrije sve dodatke u formulaciji pesticida nazivaju inertnima i smatraju da nije potrebna provjera njihove toksičnosti. U sporazumu sa stručnjacima mjerodavnih institucija, ispitivanja štetnosti provode se samo s aktivnom komponentom smjese – pesticidom. Time se dobiva lažni toksikološki profil pesticida jer se svjesno zanemaruju štetni učinci ostalih kemikalija koje se nalaze u konačnom proizvodu. Stoga Seralini poručuje: »Službena ispitivanja toksičnosti pesticida su nepoštena i zbunjujuća.«

Glifozat – kralj toksičnih pesticida

Među ispitivanim pesticidima nalazi se glifozat, koji je nakon pojave genetski modificiranih (GMO) usjeva postao najkorištenija kemikalija na poljima širom svijeta. Međutim, herbicid glifozat na tržištu se ne pojavljuje kao jedna kemikalija (N-fosfonometil-glicin), već kao smjesa spojeva (pod komercijalnim imenima »Roundup«, »Cidokor«, »Herkules«, »Ouragan«…). Dokazano je da su, naprimjer, etoksilirani aditivi u formulaciji glifozata 10 tisuća (!) puta toksičniji od same aktivne supstance. No, čini se da je ta brojka nevažna za regulatorne institucije, jer one potpisuju samo informacije o toksičnosti glifozata. Prema službenoj proceduri, »inertne« komponente ne podliježu toksikološkoj analizi, pa proizlazi da je glifozat bezazlena kemikalija i sigurna za ljudsko zdravlje (i okoliš). Podaci o stvarnoj toksičnosti glifozata zakonski ne obvezuju nikoga na postupak preispitivanja sigurnosti glifozata.

Kemijski kokteli su otrovniji

Slične razlike u toksičnosti pojedinih pesticida i njihovih komercijalnih formulacija otkrivene su za izoproturon, koji je djelatna tvar u fenil-ureja herbicidima »Cougar«, »Herbaflex« i »Tornado«. Potrošnja tih komercijalnih formulacija u Europi je izrazito visoka, ali sigurnost tih proizvodnih smjesa nitko nije provjerio! Isto vrijedi za neonikotinoidne (»Confidor«, »Gaucho«) i karbamatne insekticide (»Pirimor«), te za triazolne fungicide (»Folicur«, »Falcon« ili »Opus«). Od ukupno devet različitih vrsta pesticida, koje su istraživali francuski znanstvenici, u osam je slučajeva dokazano da je agrokemijski koktel (onaj koji se prodaje u poljoprivrednim apotekama) toksičniji od deklariranog pesticida.

Besmislice o »inertnim« tvarima

Profesor Seralini i suradnici tvrde da »inertni« sastojci u koncentratima pesticida nisu inertni: »Deklarirati pomoćnu tvar inertnom je besmislica. Razlikovanje aktivne tvari od deklarirane inertne temelji se na pretpostavci regulatornih institucija, a ne na toksikološkim dokazima.« Tako je poznato da pomoćna tvar (petrolejski destilat) u fungicidu »Opus« izaziva razvojne poremećaje kod laboratorijskih životinja, pirolidinonski aditivi u insekticidu »Confidor« uzrokuju malformacije ploda, a amidni su sastojci u fungicidu »Folicur« – reprotoksini. »Inertni« sastojci u formulacijama pesticida jesu nevidljivi otrovi: nitko ih ne mjeri, ne provjerava, niti ih prijavljuje. Podaci o njihovoj izrazitoj otrovnosti nisu »procurili« u javnost zbog odgovornosti regulatornih institucija, već zbog znatiželje zabrinutih znanstvenika. Francusko istraživanje još je jedna kritika standardne toksikologije, discipline koja često zanemaruje biološki učinak smjese kemikalija

Nije sasvim jasno zbog čega mjerodavne institucije izbjegavaju provjeru toksičnosti pojedinih komponenata u formulacijama pesticida. Jedan razlog može biti laboratorijska komocija: jednostavnije je izmjeriti toksični učinak jedne aktivne tvari (pesticida), a sve ostalo prozvati – inertnim! Drugi se razlog vjerojatno skriva u interesnim spregama s agroindustrijom. (Valerije Vrček/GK)