Krajolici Ludmile Milice Biželj

Sample Image
Pogledajte galeriju Milice Ludmile Biželj!

Sample Image

U zagrebačkoj Galeriji „Kristofor Stanković" (Gornjogradska vijećnica) otvorena je izložba slika „Izazovi krajolikaLudmile Milice Biželj.

Sample Image

Izložbu je otvorio predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba gosp. Boris Šprem.

O radu umjetnice govorila je gospođa Višnja Slavica Gabout, prof.

U glazbenom programu nastupila je akademska glazbenica Margareta Milić-Mihalić, sopran. Glasovirska pratnja prof. Ante Milić i gosti. 

Sample Image

Pogledajte fotografije s otvorenja!
(Foto: Ksenija Talijančić)

Sample Image

Pogledajte galeriju Milice Ludmile Biželj!

Likovni postav izložbe te predgovor u katalogu napisala je Višnja Slavica Gabout, prof.

Govoreći općenito, Ludmila Biželj oslanja se u svome slikarstvu na neposredno opažanje viđenoga i na klasičnu slikarsku tradiciju, čuvajući (nekad više, nekad manje) prepoznatljivost motiva, bez obzira na stupanj dosljednosti „prijepisa" realnosti. Taj „prijepis" realnosti, međutim, u nje pokazuje onu logiku likovnoga razvoja autorske individualnosti, gdje je prisutna stalna vitalnost interpretacije: u načinu tretiranja likovnih sredstava, a osobito u uspostavi i prožimanju unutarnjih osjećaja i vanjskih vizualnih poticaja, pa tako uvijek tu dolazi do sugovorništva impresije i senzacije – ali isto tako memorije i emocije. Pritom je za ovu autoricu motiv vječni izazov, osobito onaj krajolika. Jer Ludmila Biželj najčešće slika svoj zavičajni krajolik, intimno se s njime poistovjećujući i kroz autorsku interpretaciju ga portretirajući. Svojim kistom ona tako islikava impresije, ali i sjećanja na prirodu svoga kraja: na rana, maglovita jutra, sutonska sfumata, ljetna podnevna titranja i na svježinu kišnoga dana, zabilježivši za pamćenje drage joj i znane livade i šipražja, šumarke i riječne rukavce, te široke i niske horizonte Moslavine, iznad kojih velikim nebeskim prostranstvima plove oblaci. Unijevši u svoja platna impresiju osunčanoga dana i zamrznutu zimsku tišinu. I onu neku posebnu zaustavljenost, samoću i bezvremenost.

Sample Image

Cijeli svoj život ova likovna pedagoginja slika, ne zanemarujući uz likovnu edukaciju i slikarstvo, ali odlučivši se javno istupati tek u kasnijim godinama i kroz svoje slike ponajviše krajobraze, ispričati nam svoje najintimnije i najlirskije likovne priče. Ipak, njezino viđenje pejzaža zna se i odmaknuti od mimetičkog okvira i intimističkog opisa, pa prijeći u sasvim drukčiju – novu i samosvojnu autorsku interpretaciju motiva koja, povedena bojom, voli krenuti put apstraktnih vizija. Vizija gdje se autorica drži motiva tek još nekom tankom niti, a osjećaj joj vodi ruku u gestualni potez i u tankoćutnu i senzibiliziranu igru kolorističkih zasićenja i razrjeđenja u kojima se olabavljuje i rastače čvrstoća prikaza i on se nekako dematerijalizira – gotovo do iščeznuća prepoznatljivosti. Jer u nje je krajolik ne samo izazov za reminiscencije i za emocije, nego i izazov i prilika za beskrajnja druženja s bojom. A u njezinu likovnom vokabularu boja ima glavnu ulogu. U toj boji koncentrirano je karakteristično svjetlo, prostornost i titravost, koji određuju njezin ton, intenzitet i transparentnost, obgrljujući je tako posebnim ozračjem i dajući joj posebnu intonaciju.

Sample Image

Zbog autoričine privučenosti mogućnostima tehnike (one vodenastoga akvarela, ali i ulja koje je nalik akvarelu), progovara njezina boja ponajviše pozračnim, fluidnim, nježnim i mekim tonalitetima. Raspoređena unutar jednostavne i gotovo uvijek ponavljajuće simetrične kompozicije koja je centralno zgusnuta, a onda se rasplinjava prema krajevima kadra slike, ona se, takva, čak zna naizgled odvojiti od motiva, omogučivši autorici da se bavi čistim likovnim strukturama i fakturom, te ritmom i energijom poteza. Da boju u konačnici razlije u profinjenu lirsku apstrakciju – ali i da je ojača i zgusne u apstraktni ekspresionizam. Tako boja Ludmile Biželj daje svaki put neko novo viđenje prirode. Ali uvijek viđenje prirode kao ljepote. Istodobno vječne i predvidljive, ali i promjenjive, titrave, drukčije i čini se, u svakoj svojoj pojavnosti neponovljive.

Višnja Slavica Gabout

Sample Image

Ludmila Milica Biželj je rođena 1936. godine u Grabovu Potoku. Godine 1966. diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Mladena Veže. Godinama je radila i djelovala kao nastavnica u Zagrebu. Od 1981. godine nosi naziv „Zaslužni likovni pedagog Hrvatske". Izlagala je na dvadeset i četiri samostalne (Zagreb, Kutina, Graz, Čakovec…) i osamdeset osam skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Italija, Njemačka, Kanada, Ukrajina, Češka). Slike joj se nalaze u privatnim zbirkama i u nekoliko stalnih postava (Dom hrvatskih hodočasnika „Ivan Merz" u Rimu, dvorac Veliki Tabor, Galerija „Pliva"…). Sudjelovala je u nizu dobrotvornih akcija. Član je likovnih društava: „Hrvatsko likovno društvo" i „Moslavački krug". Živi i radi u Zagrebu.

 

Adresa:
Ludmila Milica Biželj
Jurja Ves 30a, 10000 Zagreb

Sample Image

Samostalne izložbe:

1990. Zagreb, TAZ
1990. Zagreb, Galerija "Otokar Keršovani"
1990. Zagreb, O.Š. "Dr. Ivan Ribar"
1990. Zagreb, Galerija "Nikola Tesla"
1991. Kutina, Narodno sveučilište Kutina – Knjižnica Kutina
1991. Ludina, Narodno sveučilište Kutina – Knjižnica Ludina
1992. Zagreb, Hrvatska gospodarska komora
1993. Zagreb, Dom umirovljenika Medveščak
1994. Zagreb, Galerija "Aura" (Muzej za umjetnost i obrt),
1995. Zagreb, Društvo pisaca "August Šenoa"
1997. Graz Austrija"SBZ" Verein, St. Leonard
1997. Zagreb, Galerijski prostor suvenirnice "Diva"
1997. Čakovec, Galerija "Srčeko"
1997. Kutina, Narodno sveučilište Kutina
1999. Bedekovčina, "Dubravka" – rekreativni centar Bedekovčina
1999. Zagreb, "Ericsson – Tesla"
2000. Križ, Centar za kulturu i sport
2002. Zagreb, Galerija "ALM", Hotel Esplanade
2002. Zagreb, Institut za vinogradarstvo i voćarstvo RH
2002. Zagreb, Dom za starije i nemoćne osobe Maksimir
2005. Zagreb, O.Š. Retkovec
2005. Ludina, Moslavina stihom i slikom
2006.Popovača, Dom kulture Popovača
2008. Zagreb, Dom za starije i nemoćne osobe Maksimir
2008. Zagreb, Galerija "Kristofor Stanković"

Sample Image

Iz ranijih recenzija: (kronološkim redom)

"Živjeti s naraštajima učenika, usađivati im mladice za buduća zdrava stabla, družiti se s kistom i bojama i njima oživljavati prirodu, može samo osoba poput Ludmile – Milice Biželj. Riječ je o osobi koja je davno shvatila da ne živi sama i da ne živi za sebe. Ludmila Biželj nije se predala samo svom užem obiteljskom krugu, već je stvorila prostor zanimljiv za daleko šire područje od dragog joj Maksimira, Dubrave ili zavičajne Moslavine"
Milan Sigetić, novinar (uz izložbu u Galeriji "Otokar Keršovani", 1990.)

" Pod minimalizmom podrazumijevam kod Biželjeve sva ona slikarska iskustva stečena i potvrđena u recentnoj umjetnosti u procesima pročišćavanja, sažimanja i sintetiziranja. I to prije svega na ravni određenih metjerskih ‘inovacija’."…

"Svjetlo koje izbija iza sfumantnog zastora spuštenog na pejzaže Biželjeve ima svoje unutarnje izvorište i neovisno je o bilo kojoj ‘kolorističkoj kombinatorici’. Svjetlo je, dakle, boja i boja je, ipso facto, svjetlo čije se prisustvo i količina ne određuje svjetlomjerima bilo kakvih estetika ili programa. Prisustvo svjetla u pejzažima Biželjeve određeno je slikaričinom sposobnošću da doživi i kreira prostor posredstvom svjetla i time ga prenese na ravan iluzionizma bez ikakvih fotografskih konotacija."…
Josip Depolo, prof. (uz izložbu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, 1992.)

Pogledajte galeriju Milice Ludmile Biželj!

Sample Image

"Motivi, koje slika Ludmila Milica Biželj su prepoznatljivi na slikama. No kad gledamo slike one su nam potpuno nove i nepoznate. Radi se počesto o gotovo zrcalnim prizorima no kad ih umjetnica prezentira načinom ‘laviranja’ postaju potpuno novi prostori, svaki prostor je osmišljen, prevladan a daljina ostaje."…

Marija Valčić, prof. (uz izložbu u Galeriji "Aura", 1994.)

"Moslavački pejzaž je, dakle, dominantna tema. Mirnoću razlivenih voda u magličastim sfumatima tu i tamo narušava izranjajuće crnilo potopljenih vrba, niski horizonti beskonačnih ravnica prepuštaju većinu prostora slike nebu i zajedno s njenim izduženim formatom potenciraju dominantnost horizontale. Viđeno se sugerira u pojednostavljenim formama sve do rubne granice dokinuća "realiteta", do čistog govora vizualnog jezika. Sveukupnost opisanih faktora tvori atmosferu smirenosti, sjetne ugođaje, odraze intimnih raspoloženja u zrcalu prirode."…

Vanja Brdar, prof. (uz izložbu u Klubu "A. Šenoa", 1995.)

Sample Image

"Glavna karakteristika umjetničkih djela ove slikarice predstavlja njezino individualno gledanje moslavačke prirode uz stalnu prisutnost vode u blagim nijansama plavo – zelenih boja i neba ozarenog titravom atmosferom sunca koje se pokušava probiti kroz jutarnju maglu."…

"Ludmila Milica Biželj kao slikarica izgradila se u solidnom studiju likovnog odjela "Pedagoške akademije" u jednu od najizrazitijih umjetnica i svojim opusom dala bogati prilog našoj suvremenoj likovnoj stvarnosti."…
Prof. dr. Antun Bauer (uz izložbu u Galerijskom prostoru "Diva", 1997.)

Sample Image

"Tumačenje koje je dato odnjegovanošću motiva, rezultat je prepleta zanosa i talenta, kojima svakako treba pribrojiti ljubav spram krajolika, ukomponiranu u svaki potez, i odraza ekološke svijesti i umjetnošću izražene brige za čistoću vode, zraka, tla. Dodirnuto je gotovo djevičansko stanje u kojem se sluti i buja život. Ludmila Biželj inspirirana je slikovitim zakutcima, (koji sve više postaju tek oaza u agresivnoj preobrazbi prostora) i teži prirodnosti prirode koja u njezinoj interpretaciji postaje bljesak kumulirane ljepote. Prozračnost kojom nije dokinut taktilitet oblika ali je njihova egzaktna mjerljivost teško provediva. Suptilno oblikovanje forme dosljedno je u svakoj partikuli prikaza. Ludmila Biželj odabrala je tehniku ulja, no lazurnošću namaza, fluiditetom sačuvala je karakteristike akvarela."…

Stanko Špoljarić, prof. (uz izložbu u Galerijskom prostoru,"Diva", 1997.)

Pogledajte galeriju Milice Ludmile Biželj!

Sample Image

"L. M. Biželj je rođena za kolorit, ona smatra da su boje idealno sredstvo za postizavanje neposrednog slikarskog doživljaja. Malo tko se toliko predao deliriju slikanja tonske čarolije, a transparentnost kolorita čini je prepoznatljivom. Samokritičnost, a iznad svega skromnost, ne bi smjele utjecati na češće predstavljanje ove slikarice. Ona je načela put k lirskim atmosferama moslavačkog krajolika koji je prije vizija a potom i njena duboka intima. Uostalom za L. M. Biželj slikarstvo je most koji ostvaruje vezu između vidljivog i nevidljivog svijeta"…

Mladen Mitar, prof. (uz izložbu u Narodnom sveučilištu "Kutina", 1997.)

"U pogledu tehnike, Milica Biželj je izrazita akvarelistica. Svoju naklonost nježnim lazurnim namazima boje prenosi i na područje uljanih boja gdje su pastozno zaustavljeni detalji prije iznimka nego pravilo, pa tako njena ulja djeluju izrazito nježno i meko. Boje su najčešće ograničene na spektar zemljanih boja i boja vegetacije. Bogatstvo zeleno-smeđih valera odražava i element vode na slikama "kontinentalnog" krajobraza. To, naravno ne vrijedi za marine, u intenzivnom plavetnilu, ni za cvjetne motive koji odišu proljetnom svježinom i naprosto plijene lepršavošću transparentnih boja. "…

Vida Pust Škrgulja, prof. (Centar za kulturu i sport Križ, 2000.)

Sample Image

" Prozračnost i lakoća prizora na većini njezinih slika, naime, dokazuju sigurnu i brzu ruku koja uspješno nastoji zaustaviti trenutak eteričnosti razigranih mijena svjetala na oblacima visoko nad poljima i njihovih odbljesaka na razlivenim vodama. Ujedno otkriva pronicavost oka koje mnoga zbivanja iz vidljivoga svijeta sažima u senzaciju na platnima predočenoga doživljaja. U tom je smislu uspostavila i kontemplativni dijalog sa slikanjem zavičaja, jer su motivi iz nizinskoga kraja i močvarnih ravnica Lonjskoga polja posredno a izražajno djelovali na slikaričin izraz."…

Nada Fisković, prof. (u Galeriji ALM u hotelu Esplanade, 2002.)

Pogledajte galeriju radova!
(Foto: Sanja Biželj Gligorić i Zoran Gligorić)

Pogledajte galeriju Milice Ludmile Biželj!

Akademija-Art.net