Kontrole na granicama Njemačke, Danske, Švedske

01895

Putovanje vlakom od Kopenhagena do Malmöa do sada je trajalo 34 minute. Zbog švedskih kontrola na granici to će se udvostručiti. A i Danska je uvela kontrole na granici s Njemačkom piše DW

01895

Michael Randropp stoji na peronu željezničke postaje koja se nalazi na zračnoj luci Kastrup u Kopenhagenu. On redovito putuje u Malmö. Osim njega, u ovom pograničnom području tjesnaca Öresund to čini još oko 15.000 ljudi. Randropp s grimasom na licu pokazuje ogradu koja razdaja dva perona. “Za nas koji svakodnevno putujemo ova ograda predstavlja novu Željeznu zavjesu. Odnosno novi Berlinski zid.”

Ograda bi trebala spriječiti izbjeglice da nestanu među peronima kada policija počne kontrolirati osobne dokumente. Mnoge izbjeglice koje se nađu na ovoj posljednjoj postaji pred prelazak u Švedsku nemaju osobnu iskaznicu. Ako ih policija zaustavi u Danskoj, onda bi, prema Dublinskom sporazumu, morali biti registrirani i ostati u toj zemlji. Međutim, mnogi pokušavaju doći do Švedske.

To će im ubuduće biti teže. Švedska vlada je 4. siječnja 2016. ponovo uvela kontrolu na granici. Svi vlakovi koji pristižu iz Kopenhagena, zadržavaju se na postaji Kastrup. Putnici moraju izaći i pokazati osobnu iskaznicu ili putovnicu. Kontrola može potrajati i do 45 minuta.

Granične kontrole na obalama tjesnaca Öresund su štetne, smatra Michael Randropp. S dvije strane tjesnaca nalaze se dva centra – Kopenhagen i Malmö. Tu se formirala snažna gospodarska regija, koju neki nazivaju “silicijskom dolinom” Skandinavije. Dva grada su povezana skoro osam kilometara dugim mostom preko kojeg prometuju i vlakovi i automobili.

Uvođenje kontrola predstavlja obrat u dosadašnjoj politici “otvorenih vrata” koje se držala Švedska. Ova zemlja je primila najviše izbjeglica u Europi, u odnosu na broj stanovnika. Švedska s oko 9,5 milijuna stanovnika očekivala je tijekom 2015. dolazak oko 100.000 izbjeglica. Na kraju ih je bilo skoro dvostruko više. Vlada je pod pritiskom jer u brojnim mjestima više nije u stanju osigurati smještaj za ljude koji pristižu. U studenom 2015. premijer Stefan Lofven je rekao da je velikodušnost njegove zemlje bila “naivna”.

Tisuće izbjeglica su, odmah nakon što bi bili registrirani, nestale negdje u zemlji. To je sada veliki problem. Prema navodima vlasti, 80 posto tražitelja azila nije imalo putovnicu. 60 posto njih ni do danas nije pokazalo nikakav dokument kojim bi dokazali svoj identitet. DW