Ruski predsjednik Vladimir Putin u svom redovitom godišnjem obraćanju naciji predstavio je svoje viđenje situacije u Rusiji i svijetu. I rekao malo novoga, smatra komentator DW-a Ingo Mannteufel
Za onoga koji voli Rusiju i Ruse su redoviti godišnji govori predsjednika Vladimira Putina o položaju nacije već godinama pravi užitak za uši – tako je bilo i ovoga puta. On zna riječima ugodnima uhu stvoriti sliku Rusije kao dobre, jake i jedinstvene zemlje koja svojim građanima omogućuje slobodni gospodarski razvoj, koja se brine o siromašnima i slabima i koja uspijeva provesti korake potrebne za reindustrijalizaciju. Kada najavljuje birokratska rasterećenja za male poduzetnike, poreznu amnestiju, nisku inflaciju, investicije u infrastrukturu i programe stipendija za studente, Putin djeluje poput nekog dobroćudnog cara. Popis njegovih planiranih dobročinstva je i ovoga puta, kako se moglo čuti u njegovom govoru, vrlo dugačak.
Njegove su riječi bile relativno blage i kada je govorio o inozemstvu; o krizi u Ukrajini, kao i o snažnom razilaženju u mišljenjima između njega i SAD-a i Europske unije. U svom govoru je ponovno iznio u Rusiji već kanonizirano stajalište o Krimi i krizi u Ukrajini. No, njegov govor nije bio usmjeren ni protiv Zapadaniti protiv Ukrajine. Naprotiv, Putin je naglasio kako Ukrajina ima pravo na samostalni razvoj te da Rusija želi ostati otvorena prema suradnji s inozemstvom – posebno na gospodarskom planu. Drugim riječima, i ovdje se predstavio kao dobroćudni car.
No, Putinove lijepe riječi o današnjoj i budućoj Rusiji samo su pretakanje starog vina u nove bačve. On, naime, već godinama obećava liberalno-tehnokratske reforme i investicije u reindustrijalizaciju Rusije. U svojoj posljednjoj izbornoj kampanji 2012. godine čak je najavio i stvaranje 25 milijuna visokoproduktivnih radnih mjesta do 2020. godine. Ali vidljivih rezultata nema. Državne investicije često tonu u korupciji i lošem poslovanju. Putin doduše već godinama najavljuje kako će državni organi stoga pojačati kontrolu i početi oštrije djelovati, no zanimljivo je da se izraz “pravna država” u njegovom aktualnom govoru nije mogao čuti čak niti jedan jedini put.
Nichts Neues gab es auch beim Ziel Putins, russisches Fluchtkapital aus dem Ausland – vor allem aus Steuerparadiesen – zurück nach Russland zu holen. Dafür hat er nun eine umfassende Amnestie versprochen. Schon in seiner Rede zur Lage der Nation 2012 hat Putin sich vehement zu diesem Thema geäußert und den Begriff der “De-Offshorisierung” der russischen Wirtschaft geprägt. Die Realität sieht jedoch anders aus: Der russische Finanzminister hat vor wenigen Tagen erklärt, dass die Kapitalausfuhr aus Russland im Jahr 2014 wohl zwischen 120 und 130 Milliarden US-Dollar liegen würde, was eine Verdoppelung im Vergleich zum Jahr 2013 bedeuten würde. Es gelingt also mitnichten, statt ausländischer Investoren das russische Fluchtkapital zurückzuholen, um damit die russische Wirtschaft zu modernisieren.
Ništa novo se nije moglo čuti niti o Putinovom cilju da ruski kapital koji “bježi” u inozemstvo, prije svega u porezne oaze, vrati u domovinu. Ali je zato sada obećao poreznu amnestiju. On je tu temu oštrim riječima dotaknuo već u svom govoru 2012. godine najavivši “deofšorizaciju” ruske privrede. No, stvarnost izgleda drugačije: ruski ministar financija je prije nekoliko dana izjavio kako količina kapitala koji je izašao iz Rusije u 2014. iznosi između 120 i 130 milijardi američkih dolara, što je u usporedbi s 2013. godinom dvostruko više. Dakle, ne funkcionira niti pokušaj zadržavanja ruskog kapitala u zemlji, a kamoli dovođenje inozemnih investitora kako bi se moglo modernizirati rusko gospodarstvo.
Putinov redoviti godišnji govor se, dakle, usprkos slatkim obećanjima, može svesti samo na krilaticu – “samo dalje tako”. To je bio govor političara koji smatra da ide u pravom smjeru i na to poziva i elitu u svojoj zemlji. Je li to pravi recept za gospodarske, socijalne i političke izazove s kojima Rusija mora izaći na kraj, veliko je pitanje.
Cijena nafte je posljednjih mjeseci snažno pala što je ostavilo osjetne negativne posljedice na državne prihode, tečaj rublja te samim time i na platežnu sposobnost stanovništva. Sankcije Zapada zbog ruske politike prema Ukrajini dodatno su pojačale negativni učinak na rusko gospodarstvo. A kako će se u ovakvim uvjetima inflacija spustiti ispod četiri posto i istodobno se povećati bruto nacionalni dohodak iznad globalne prosječne vrijednosti – to je također zagonetka. Putinov govor jasno pokazuje da je ruski političko-ekonomski model dotrajao. Ovoj zemlji i njezinim građanima predstoje teška vremena. A to je gorko saznanje za sve one koji vole Rusiju i Ruse – usprkos Putinom lijepim riječima. (foto: DPA/Sergei Ilnitsky, DW)
