K. Sever: Novi Zakon o radu legalizira izrabljivanje

sever

sever

Što nam donosi novi Zakon o radu

Novi Zakon o radu ne treba uspoređivati s tekstom zakona iz prvog čitanja, već s dosad važećim zakonom i tada je vrlo jasno kako je on na štetu radnika

Izjava ministra rada kako je novi Zakon o radu uravnotežen i da to najbolje potkrepljuje nezadovoljstvo i poslodavaca i sindikata, mogla bi mnoge navesti na krivi put. Zakon nije uravnotežen i preteže na štetu radnika. Ovakve izmjene zakona ne će doprinijeti izlasku iz krize, kao što to ne mogu izmjene niti jednog zakona o radu.

Smanjenje nezaposlenosti

Ne će doprinijeti ni smanjenju nezaposlenosti ni dodatnom zapošljavanju, nego većem izrabljivanju i iskorištavanju postojeće radne snage što će umanjiti potrebu za novim zapošljavanjem. Ne će doprinijeti ni zaustavljanju iseljavanja mladih u potrazi za poslom izvan Hrvatske. Unijet će dodatnu nesigurnost, a mlade će gurati u inozemstvo, gdje će stvarati i obitelji, a to će imati dugoročne negativne posljedice za Hrvatsku, kako na razvojnom, tako i na demografskom polju. Povećava se mogući broj prekovremenih sati u tjednu sa osam na deset, a na razini godine uz kolektivni ugovor sa 180 na 250 sati. Omogućuje se poslodavcu posuđivanje radnika drugom poslodavcu u povezanom društvu do šest mjeseci ako za radnika trenutno nema posla.

Do sada se sav rad dulji od 40 pa do 48 sati tjedno smatrao prekovremenim radom, a sada će poslodavac svojom odlukom u nejednakom rasporedu radnog vremena moći odrediti raspored radnog vremena do pedeset sati tjedno i pri tome kratiti radne tjedne u razdobljima s manje posla i na taj način izbjeći postojanje i plaćanje prekovremenog rada. Kolektivnim ugovorom to će se moći produljiti i do 60 sati tjedno. Uvodi se i opcija tzv. “banke sati” pri čemu se kolektivnim ugovorom može ugovoriti radno vrijeme i dulje od zakonom dopuštenog, a jedina je granica takvog rada satnica dnevnog, odnosno tjednog odmora.

Privremeno zapošljavanje

Posebno loše prolaze radnici agencija za privremeno zapošljavanje. Dosad je agencijski radnik mogao biti ustupljen do godinu dana, a sada je to moguće do tri godine na istim poslovima. Takav će radnik uz promjenu naziva radnog mjesta ili promjenu radnoga mjesta moći biti ustupljen na neograničeno razdoblje, a ne samo do tri godine. Više ne će ostarivati pravo ni na regres, božićnicu i neka druga materijalna prava kod poslodavca kojemu je ustupljen, a koja prava imaju radnici zaposleni kod tog poslodavca.

Za razdoblje dok nije ustupljen, agencija s takvim radnikom može ugovoriti naknadu plaće i nižu od prosječno isplaćene plaće u posljednja tri mjeseca dok je bio ustupljen, dakle 1, 5 ili 10 kuna. Ministar tvrdi kako odredbe o otpremninama i otkaznim rokovima nisu mijenjane u odnosu na dosad važeće. Međutim, to vrijedi u dijelu o njihovom minimumu.

No, do sada u otkazne rokove nisu ulazila bolovanja. Novim Zakonom uređeno je kako radniku prestaje ugovor o radu najdulje šest mjeseci nakon što mu je uručen otkaz, neovisno traje li mu još uvijek bolovanje. Tako će radnici s najtežim bolestima usred bolovanja ostajati bez posla. Također će u otkazni rok ulaziti i godišnji odmor i plaćeni dopust ako radnik odlukom poslodavca otkazni rok ne mora odraditi. Dosad važećim zakonom trudnice su bile potpuno zaštićene od noćnog rada, a noću su mogle raditi samo na svoj zahtjev i uz potvrdu nadležnog liječnika. Sada trudnica može raditi noću, a takvog rada može biti pošteđena samo ako donese liječnički potvrdu o štetnosti takovog rada. U strahu od gubitka posla, trudnice će teško tražiti takvu potvrdu i bespogovorno će prihvaćati noćni rad bez obzira na posljedice. Ovim se zakonom vlast jasno legitimirala kao neoliberalno orijentirana i daleko je od socijaldemokracije.

Kako nije u stanju riješiti gospodarsku krizu i probleme, oborila se na prava radnika. Smanjenja prava radnika kroz izmjene Zakona o radu 2003. godine bila su jedan od razloga zbog kojih je Račanova vlada izgubila izbore. Kako mogu onda radnici na sljedećim izborima poduprijeti ovu vlast? Održavanje prijevremenih izbora, ako ne prije, onda zbog uštede novca na dan redovitih predsjedničkih izbora bilo bi dobro rješenje, jer nas svaki dan ove vlasti dodatno stoji. Uz srozavanje gospodarstva i standarda građana jedino su u narodu uspjeli podići razinu rezignacije, utučenosti i depresiju, gurnuti narod u potpunu apatiju. Ali da im je do naroda, a ne do sebe samih i do vlasti, radili bi drukčije, a ako ne znaju, odstupili bi.

Krešimir Sever/Hrvatski tjednik, foto: Bruno Konjević/CROPIX