Josipović: Titova bista na Pantovčaku bit će tamo

Kumrovec

Kumrovec

U šumi Brezovica pokraj Siska, na mjestu osnutka prve naoružane antifašističke postrojbe- sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine, u nazočnosti najviših državnih dužnosnika i predstavnika diplomatskog zbora u Hrvatskoj, održana je središnja svečanost Dana antifašističke borbe.

Predsjednik RH Ivo Josipović pozvao je danas predstavnike lokalnih vlasti okupljene na svečanosti u spomen-šumi Brezovica da nakon povratka na posao ne zaborave danas izgovoreno, nego da se više posvete obnovi srušenih spomenika NOB-u i promicanju antifašističkih vrijednosti.

“Tko je taj koji sprječava naše gradonačelnike da vrate spomenike Drugom svjetskom ratu u svoje gradove, koja je to sila koja ne da da se malo bolje financiraju udruge antifašista, koja ne dozvoljava da se u udžbenicima govori o istini u Drugom svjetskom ratu”, upitao je Josipovič i zaključio da nema nikakve velike sile, da postoje oni koji misle drugačije, ali da “oni nisu krivi zato što su nevraćeni spomenici, što udžbenici možda nisu onakvi kakvi bi trebali biti, što nedostaje sredstava za afirmaciju antifašizma”. “Krivi smo mi ovdje i zato se sutra vratimo u svoje urede i radimo ono o čemu ovdje danas govorimo”, kazao je Josipović.

Ističući da su među okupljenima predstavnici stranaka lijevog i desnog centra, nazočne političare upitao je “mogu li zaista otići i u svojim stranačkim prostorijama zagovarati nešto drugačije od onoga što je izgovoreno u Brezovici”.

Josipović je kazao i kako u svom uredu ima bistu Josipa Broza Tita, koju je tamo postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. “Ta bista i danas tamo stoji. Bila je tamo za predsjednika Mesića, bit će do kraja mog mandata, a siguran sam da će biti i u uredu budućeg predsjednika, tko god da to bude”, rekao je.

Osnivanje Prvoga sisačkog partizanskog odreda nazvao je hrabrom i dalekosežnom odlukom, naglasivši kako se tekovine i rezultati antifašističke borbe protiv zla i ugnjetavanja ne smiju zaboraviti. Dodao je da su u sklopu te borbe postignuti i drugi važni ciljevi, da je uspostavljena republika umjesto monarhije te da je “stvoreno federativno uređenje nekadašnje države, koja je imala svoje mjesto u ustavnom i političkom uređenju i koja je omogućila da Hrvatska pravno i faktično bude proglašena samostalnom i neovisnom državom”. Naglasio je i da je na čelu antifašističkog pokreta bio Hrvat, što je, kaže, najbolji odgovor onima koji iz različitih razloga izjednačavaju hrvatstvo s ustaštvom.

“Hrvatstvo nije jednako ustaštvo. Hrvatstvo je protiv ustaštva. To je jednostavna i jasna istina i nju nikada ne smijemo zaboraviti”, poručio je podsjetivši da su se partizani borili protiv okupatora, ali i ustaša i četnika. (Foto: hkv.hr, Dalje)