Najčešće je riječ o plastičnim materijalima ili drugim sintetskim materijalima koji ispuštaju kemikalije koje nisu inertne
Četvero vrhunskih znanstvenika potpisalo je komentar u časopisu za epidemiologiju i zdravlje zajednice u kojem zahtijevaju preispitivanje sigurnosti ambalažnih materijala koji dolaze u dodir s hranom (J. Epidemiol. Community Health, 19. 2. 2014). Jane Muncke, direktorica švicarskog foruma za pakiranje hrane (FPF) i njezini suradnici smatraju ambalažu važnim izvorom kemijskog zagađenja hrane. U materijalima za čuvanje i transport hrane nalazi se više od 4000 različitih kemikalija koje svakodnevno cure iz ambalaže i migriraju u prehrambeni sadržaj.
Doživotna intoksikacija
Ljudi su kronično izloženi kemijskom koktelu iz ambalaže, zbog čega znanstvenici smatraju potrebnim ispitati utjecaj tih kemijskih smjesa na zdravlje: »Materijali koji dolaze u dodir s hranom dugo su bili tihi izazov znanstvenicima koji se bave zdravljem ljudi i okoliša i prehranom. Najčešće je riječ o plastičnim materijalima ili drugim sintetskim materijalima koji ispuštaju kemikalije koje nisu inertne.« Kemikalije iz prehrambene ambalaže posebna su briga za epidemiologe koji bi trebali otkriti povezanost dugotrajne izloženosti otrovima s kroničnim bolestima poput raka, dijabetesa, gojaznosti, te neuroloških i upalnih poremećaja. Stoga četvero znanstvenika u naslovu komentara postavlja pitanje: »Hoće li epidemiolozi prihvatiti neotoksikološki izazov?«
Potpisnici komentara ne šire paniku niti strah od kemikalija. Na crnoj listi otrova iz ambalaže nisu sve kemikalije, već njih dva tuceta: kancerogeni formaldehid iz PET ambalaže, alkilfenoli, bisfenol A (BPA) iz polikarbonatne plastike, tributilkositar, triklosan, različiti ftalati, nanometali… Dakle, nije riječ o kemofobiji, već o zabrinutosti znanstvenika što se točno određeni kemijski spojevi nepotrebno nalaze u hrani. Koncentracije kemikalija koje migriraju iz ambalaže u hranu vrlo su niske, ali su stalno prisutne. Biološki učinak svakodnevne konzumacije razgradnih produkata ambalaže nije poznat, ali postoje sumnje i preliminarni podaci da je udio kroničnih bolesti povećan zbog hrane zagađene ambalažom.
Mnoge kemikalije iz ambalaže pripadaju skupini zloglasnih hormonskih otrova (endokrini disruptori). Osim što mogu izazvati čitavi niz hormonskih poremećaja, te su kemikalije »les enfants terribles« za standardnu toksikologiju, odnosno »neposlušna djeca« čije djelovanje i ponašanje ne slijedi očekivanja tradicionalnih toksikologa. Pri niskim dozama mogu imati učinke koji nisu vidljivi pri visokim dozama, u koktelima takvih kemikalija dolazi do pojačanog djelovanja (sinergizam u kemijskoj smjesi), a posljedice izloženosti takvim kemikalija ovise i o životnoj dobi žrtve. Stoga se zaključci o štetnosti hormonskih otrova u standardnoj toksikologiji bitno razlikuju od onih u, na primjer, fetalnoj toksikologiji.
Potpisnici komentara o toksikologiji ambalaže zahtijevaju: »Predlažemo da se učinci endokrinih disruptora iz ambalaže prozovu neotoksikološkima, jer imaju jedinstvena svojstva i posebne mehanizme djelovanja. Smatramo obvezom znanstvenika da razmišljaju onkraj tradicionalnih mehanističkih okvira i da nadiđu nametnute paradigme procjene opasnosti kada se ispituju kemijski rizici hormonskih otrova.«
Nevidljivi menu
U svakom slučaju, ambalaža je postala dio nevidljivog menija moderne civilizacije. Zajedno s hranom ljudi svakodnevno žvaču vrećice, bočice, konzerve, folije i ostale ambalažne materijale koji ispuštaju razgradne produkte i zaostale kemikalije u hranu i piće. Migriranje ambalažnog sadržaja (monomeri, metalni katalizatori, boje, stabilizatori, konzervansi, omekšivači, aditivi…) ubrzava se zagrijavanjem, osvjetljavanjem, starenjem, lošim skladištenjem, mehaničkim oštećenjem, mikrovalnim zračenjem, a ovisi i o kiselosti prehrambenog sadržaja. Osim što predstavlja estetsko ruglo, ambalaža za prehrambene proizvode stvara ekološke probleme pri zbrinjavanju otpada. Konačno, pakiranje hrane stvara i medicinske probleme kod ljudi, posebno djece, koji svakodnevno, umjesto svježih namirnica, konzumiraju industrijske proizvode »obogaćene« kemikalijama iz ambalaže. (Valerije Vrček/GK)
