Jasna Horvat zadivila Bečane

jasna horvat u becu - rujan 2014
Beč s oduševljenjem prihvatio izlaganje književnice Jasne Horvat o liku i djelu Eugena od Savoje opisanom u romanu Bizarij

jasna horvat u becu - rujan 2014

foto-galerija

Književni susrest s Jasnom Horvat dinamičnijom i poznatijom u ovodobnosti hrvatskom književnicom (Osiječankom), kompetitivnom teoretičaricom kulture i redovitom sveučilišnom nastavnicom na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održan je 25. rujna 2014. godine u prostorima Hrvatskog centra (Schwindgasse 14) u Beču, a organizirao ga je ogranak Matice hrvatske Beč. Ovom iznimno vrlo posjećenom predavanju uz tematsko predočavanje kulture nazočila je u ime Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji gospođa Katarina Dorkin Križ. Predsjednica Matice hrvatske, gospođa Željka Caparin, kao povod za razgovor s Jasnom Horvat i organiziranjem književnog susretanja, navela je izniman doprinos romana-studija ove književnice, pa je zato ocijenila kako Jasna Horvat svojim bogatim opusom pridonosi promidžbi hrvatske kulturne baštine kako u Domovini tako i u inozemstvu.

Za okupljene uzvanike Jasna je Horvat priredila dojmljivo izlaganje koje je oplemenila slikovito pokazujući fotografiije grada Osijeka (ključnih u radnji romanaBizarij), čitanjem ulomaka iz Bizarija i Nevidljivog nakladništva (napisanog u suautorstvu s docenticom Nives Tomašević). Pojašnjavajući sadržaj Bizarija kroz strukturu romana autorica se uvjerljivo osvrnula na filozofsku snagu jezika i gramatike u kojoj je pronašla nadahnuće. Stoga je primjerice, baš zbog svojega životopisa Eugen od Savoje ponio poglavlje „zaključne veze”. Autorica je Zaključne veze Eugena od Savoje označila vrstom „nezavisnih vezanja” u kojemu je Eugen od Savoje zaključio jedno povijesno razdoblje i otvorio novo. Književnica naveliko je naglasila značnost uloge Eugena od Savoje ugrađene u razvoj grada Osijeka a uvelike i šire regije, pri tomu je istakla kako bi se gradovi-utvrde izgrađeni u doba Eugena od Savoje (Gradiška, Slavonski Brod, Osijek, Petrovaradin i Rada) kulturno trebali povezivati i u ovodobnici. Jednako tako, izjavila je Jasna Horvat, ovi gradovi imaju jedinstvenu mogućost crpiti na izvorištu lika i djela Eugena od Savoje, pa i na taj način skrbiti za kulturno pamćenje. Na bečkom predavanju uglednija hrvatska književnica Jasna Horvat poglavito je naglasila, kako je njezin roman Bizarij jedan od načina na koji je moguće interpretirati lik ovog iznimnog vojskovođe, matematičara i kolekcionara umjetnina i da se u okviru novorazvojnog sektora kreativne industrije otvaraju uvelike brojne mogućnosti kojima bi Eugen od Savoje kao poveznica Osijeka i Beča mogao biti „predmet proizvodnje” onih kreativnih proizvoda koji će putem kulturne potrošnje povezivati Osijek i Beč.

Jasna je Horvat predstavila donekle i svoje ostale romane-studije: Az (2009.), Auron (2011.), Vilikon (2012.) i Alikvot (2014.) i u njima opisane fenomene hrvatske kulture: glagoljicu, zlatni rez, vile i Jašu Dubrovčanina – graditelja indijske luke Diu po uzoru na Dubrovnik. Predstavljanje je uzveličao i nastup glazbenog ansambla Dubrovački kavaljeri iz Beča, a čitavi događaj svojim uspjehom oprimjerio autoričine riječi. Na susretištu povijesti i novoga doba Jasna je Horvat zaista oduševila Bečane. Zato je ovaj književni susret prerastao uobičajene okvire i otvorio novi put poimanju uloge i svekolikoj ovodobnoj značidbi književnosti kao fenomena za sebe.